U životu sjevernoameričkih Indijanaca obredni predmeti igrali su važnu ulogu. Jedan od njih je i lula (chanunpa) - predmet na kojem se temeljio duhovni i društveni život ovih naroda. Lula je korištena kod različitih plemenskih obreda, a tek je kasnije obredno pušenje svete lule postalo sastavni dio sklapanja ugovora s bijelcima (tzv. lula mira). Crvena lula bila je znak mira i trajnog savezništva, a bijela i siva rata. Indijanci su smatrali da zajedničko pušenje svete lule učvršćuje svaki sporazum. Usprkos raznolikosti u tradiciji indijanskih plemena od sjevera do juga i od istoka do zapada Sjeverne Amerike, temeljni simbolizam svete lule uvijek je isti: njen dim posreduje između ljudi i Velikog duha, prenoseći mu njihove molitve i misli. Lula je bila nezaobilazna kod obrednog pročišćenja koje je prethodilo ceremoniji posvećenja. Dim svete lule otvarao je Indijancima vrata nevidljivih svjetova i davao im punije poimanje svijeta i čovjekova mjesta u njemu. Kroz obredno pušenje lule čovjek se povezuje sa snagama neba i zemlje. Pušenje svete lule je vrsta molitve. Kad se irokeški vrač obraća Velikom duhu, on govori: "Ono što si stvorio, vraća se Tebi dim svetog duhana uzdiže se prema Tebi. Po tome se vidi da su naše riječi istinite." U tijeku ceremonije pušenja svete lule Indijanci su pozdravljali nebo i zemlju, šest smjerova u prostoru i Velikog duha, upravljajući kamiš ili dim gore, dolje i na četiri strane svijeta. Za pušenje svete lule, chanunpe, koristili su duhan kojem su dodavali nekoliko vrsta aromatičnog bilja te koru breze i cedra. Sudionici obreda sjedili bi u krugu, a lula je kružila u smjeru kazaljke na satu, s kamišem okrenutim ulijevo. Ceremonija je bila završena kad bi domaćin ugasio i očistio lulu. Lula je također pratila onoga koji je u osami tragao za unutarnjom vizijom. Izvor: časopis Nova Akropola, broj 32, autor: Dijana Kotarac http://piperson.org/clanci/chanunpa.php |