PARODIJE

VEDRI DUH

Kralj Artur imao je prijatelja Merlina, vrlo mudra čovjeka. Merlin je jednom opomenuo kralja da se čuva patuljka, koji će ga izazvati na dvoboj. Artur se nasmijao smatrajući to šalom. Ali Merlin mu reče:

"Nije to šala. Ako ne smakneš toga patuljka, on bi ti mogao doći glave."

Ubrzo potom Artur susretne u šumi patuljka. Ovaj potegnu mač, i izazva kralja na dvoboj. Onako u sedlu, Artur pomisli da se ne bi bilo časno boriti s patuljkom dok ima tu prednost da je na konju. On sjaše, i upusti se u borbu s protivnikom, koji se pokazao vještim mačevateljem. Ipak, Arturova snaga i vještina svlada patuljka, i obori ga na tle. Patuljak zamoli za milost, i Artur mu pokloni život.

Kad se vratio u dvorac, Merlin ga upita nije li možda susreo patuljka. Artur mu ispriča svoj susret s istim, a Merlin ga još jednom upozori da se čuva toga naoko slaboga protivnika.

Slijedećega dana Artur se opet uputi u šumu. Putu mu se opet ispriječi patuljak, sada već nešto viši. Ponovno su se mačevali, i ponovno je Artur poklonio život.

Tako se zbivalo deset sustopnih dana, a svakoga je dana patuljak bivao viši. Konačno, jeanaestoga dana, to više nije bio patuljak, već golem div, koji je pojurio na nj iz guštare. Div najprije posječe Arturova konja; potom se obruši na kralja, i zametnu se strahovita bitka. Arturu naposljetku pođe za rukom da ubije diva, ali je i sam pao od zadobivene rane.

Jer se nije vraćao u dvorac ni toga, ni narednih dana, Merlin se dade u brigu, i naposljetku pođe u potragu za kraljem. Nađe ga gdje leži obamro pokraj trupla diva. Povrati ga u svijest ljekovitim travama, a kad je Artur malo prizdravio, Merlin mu objasni da je patuljak bio utjelovljenje ljudskih strasti i želja.

"Kad ne dopustimo željama da nas obuzmu dok se još nisu u nama razbuktale, onda je pobjeda nad njima laka, i one će vazda biti pod našim nadzorom," reče Merlin. "No pustiš li ih da ojačaju, i da iz dana u dan rastu kao taj patuljak, ne utvrdiš li još u početku način, kojim ćeš ih držati na uzdi, onda ti one mogu doći glave, i mogu te učiniti njihovim robom."

(Britanska legenda, preuzeto iz knjige "Vrline mira" koju je, kao zbornik priča, sačinila Vesna Krmpotić)

 

osmrtnic livno smrtovnice