VEDRI DUH

M

Majn Got! - (nj. Mein Gott!) Bože moj!

marbajn  - (nj. Markbein) kost u kojoj ima koštane srži; mar (nj. Mark) koštana srž

mašalah - (arap. mašallah, mā šā’ Allāh. Muslimani koriste ovu frazu kad žele zahvaliti  Alahu  za  učinjeno dobro; njome izražavaju poštovanje prema nekoj osobi ili događaju; u svakodnevnom govoru njome se označuje pozitivno stanje nečega ili nekoga) sjajno!

mašinmajstor - (nj. Maschinenmeister) mašinist, strojar (brine se o strojevima, servisira ih); jauznovao je i mašinmajstor Balog

meble - (nj. Möbel  <  fr. meuble) namještaj; još se pokoji notes nađe u ladlama mebla

merkantilan - (fr. merkantile) trgovački; gospodin Hahn, s izuzetno vitalnim merkantilnim genima, šetao je svojim dućanom

mišajfl - (nj. Mistschaufel) lopata za smeće; ni mišajfl im nije ostavio

mitnica - (nj. [aust.i bav.] Maut) 1. objekt gdje se plaća trošarina za robu koja se vozi u grad na tržnicu; nalazi se na gradskoj međi kraj brkljom zatvorene ceste koja vodi u grad. Kako se grad širi, tako se i mitnica pomiče 2. iznos koji se plaća za prodajnu robu, za korištenje cesta i mostova

mohirati se - (esek. sih mohn, nj. sich machen) praviti se važan; što se mohiraš?; mohiranje kad se netko pravi važan; mohirant osoba koja se pravi važna, koja nešto izigrava; znam dobro tog mohiranta

muf - (nj. Muff) krzneni štitnik za ruke; jedna postarija Esekerka s mufom

mustra - (nj. Muster 1. uzorak 2. čudak 3. drska, lakomislena djevolka) 1. uzorak; mustra žakar vrlo složen uzorak, kombinacija vezova na istom materijalu, izvodi se Jacquardovim strojem (izumitelj: Josef Marie Jacquard, 1752-1834); mustra fišbajn  uzorak riblja kost; 2. osoba problematičnog karaktera, neradnik, osoba sklona izvlaćenju od dužnosti; mustra molovana  tko ti "u razgovoru nešto ,farba‘, nameće svoj ego, laže, maže gdje god stigne" (Antonić)

mutika - (nj. Mutti) - mama, mamica, mamika; onda su mutike papicu servirale u zgodnim tanjurima

N

na, tes iz net voa - (esek. za: nein, das ist nicht wahr) ne, to nije istina

najgerih  - (nj. dijal. za: neugierig) znatiželjan; e, baš sam najgerih

nalarfana - (nj. Larve maska, lice) pretjerano našminkana; vidi onu nalarfanu šmizlu!

našpanovan - (nj. gespannt) nategnut; već našpanovan Maksov nervni sustav

našpulavati cajte - (autoričina kreacija od nj. špulen ‘namatati na kalem’ i nj. Zeiten vremena) svirati melodije iz prošlih vremena: glazbeno je našpulavao cajte kada smo, kao klinci i malo veći, jurili izbezumljeno s čage na čagu

naštelati - (nj. stellen) namjestiti, udesiti; naštelaj nekako da sve dobro prođe

nemaš šajna - (nj. Schein privid, izgled der Schein trügt izgled vara. Za "nemati pojma o čemu" Nijemci koriste riječ "Dunst" para: keinen Dunst von etas haben) pojma nemaš

nenika - (esek hipokoristik od mađ. néni teta, strina, ujna; izrazom neni u kombinaciji s imenom Esekeri su oslovljavali starije žene: Kati neni! teta Kato!); "Ajte, djeco, lijepi moji, sjedite ...”, reče nenika Ana

net - 1.(nj. nett) zgodan, pristojan, prijazan, ljubazan, sladak; to bi bilo vrlo hibš i net; 2.(esek. net za nicht) ne; ih vas net za: ich weiß nicht ne znam

niks - (nj. razg. nix ) ništa; do onda niks od posla

noklica - (nj. [aust. i bav.] Nock, Nockerl) vrsta tjestenine, žličnjak: noklice su ti super

nonsens - (engl. nonsense) budalaština, gluposti, besmisao: sve su to nonsens

nudla - (nj. Nudel) rezanac; baš su ti fine nudle!

numer ajnc - (nj. Nummer eins) najvažniji, glavni; Broko među njima bijaše numer ajnc

O

oberkelner - (nj. Oberkellner) glavni konobar (on naplaćuje račun)

oberlihtna - (nj. Oberlicht) gornji dio dvodjelnog prozora, prozor iznad vrata: oberlihtne se teško otvaraju

oberok  - (nj. Oberrock) nadsuknja; oberok od tila

Oberštat  - (nj. Oberstadt) Gornji grad (dio Osijeka)

ofucan - (nj., dijal. futzig poderan, nemarno obučen, neuredan, raščupam) istrošen, ishaban, izlizan, otrcan: kako to izgledaš, sav si ofucan

olda ehta Eseker - (nj. dijal. prema alter, echter Esseker) stari, pravi Eseker

omama - (esek., nj., dj. Omama) baka; gdje je omama?

onkili - (nj., dj. hipokoristik prema dijal. Onkeli) uja, striko (očev brat); u dj. govoru čiko (nepoznati muškarac); djeco brzo amo, došo onkili

opfocnovati - (nj. [aust.i bav.] fotzen) ošamariti; ako ti opfucnem jednu!

otata - (esek., beč., dj. Otata) djed; otata je tako htio

otfurati - (nj.  abfahren) odvesti nekoga ili nešto: de, otfuraj ovaj drlog nekamo

P

pajšl - (nj., dijal. prema Beuschel) vrsta jela od iznutrica, plućica; obojica oživješe nekih dvadesetak godinica ranije: braon jaja, fine ljute feferone, pajšl i škembiće na kiselo

papica - (nj., dj. Pappperl) hrana; i doći će šalabrcnuti kinesku papicu

partfiš - (nj. [aust. i bav.] Bartwisch) četka dugih, mekanih dlaka na dugoj dršci za čišćenje podova: uzmi partviš pa počisti malo pod

pater familias - (lat.) glava obitelji, otac

pelcer - (nj. Pelzer) cijep, kalem; a frau Hilda iz Štrosike ne zna što bi dala da nekako nabavi pelcer "magnolije”

per capita - (lat.) po glavi, po osobi; glazba 180 decibela per capita

persona - (lat. persona) osoba; Najljepše je u društvu. Ako ga nema, persona sama sebi također je izuzetno, cijenjeno društvo.

pipočna - (mađ, bimbó) pupoljak; ogromni roza lopoči i pipočne

piroš -  (mađ, piros) crven; piroš čizmice

pokazati figu - (nj. eine Feige zeigen) stisnuti šaku tako da se palac provuče između kažiprsta i srednjaka u znak odbijanja nečijeg zahtjeva, molbe, želje, nade

Poljubi me u firmu! - (prema nj. Leck mich am Arsch! - Arsch stražnjica) Ostavi me na miru!

potrefiti -  (nj. treffen) pogoditi (cilj), dogoditi se (tako se potrefilo), zadesiti (potrefila ga bolest)

potšprajcati - (nj. abspreizen) poduprijeti; moram potšprajcati ovu granu da se ne slomi

priheftati se - (nj. heften pričvrstiti) pridružiti se komu, prilijepiti se za koga ili što; a naše se društvance počelo strasno  priheftavati  za vremena prošla

profulati - (nj. verfehlen) promašiti (u poslovnoj, životnoj orijentaciji profulati pravo zanimanje), propustiti priliku da se što učini, vidi; tako je opet profulala čuvenu esekersku, tradicionalnu  manifestaciju oživljavanja "osječkog korza"

prunclovati - (nj. reg., aust., švic. brunzeln) mokriti, urinirati; A sjećam se i svog otate i njegova frenda Pube T. Kada bi  ga ovaj pitao: "Kamo ćeš?", otata bi kratko odgovorio: "Prunclovati."

publikum - (nj. Publikum < fr, public) publika; sve je funkcioniralo kao cager, poštovani publikum napeto je zurio uvis, a mreže nema ...

pujak - (hibridna izvedenica od nj. dijal. [beč] Bua ‘dječak’ i hr. -ak s hijatskim j između u i a) dječak; pa se poslije prisjetiše kako su kao malo veći pujaci plivali u cik-cak putanjama od "Neptuna"  sve do "Garnike"

pult - (nj. Pult) dio namještaja u trgovini za kojim trgovac radi, na kome izlaže robu, tezga; nutka muštereije svilenim bombonima u staklenim zdjelicama na pultu, oliti tezgi

pusa - (nj. [aust. i bav.] Busserl, Bussel, dj. Bussi) poljubac, poljupčić: daj mi pusu!

R

rajnglika - (nj. Rein) (plitka) posuda za kuhanje hrane; gdje ti je plava rajnglika?

rama  - (nj. Rahmen) okvir; uzmi neku bolju ramu!

randevu, randes - (fr. rendez-vous sastanak, mjesto sastanka): ugovoreni (ljubavni) sastanak, "spoj"; a Marijana neće doći na prvi, pa stoga ni na drugi randevu

ranflirati - (nj. Ranft rub, brid; okrajak) opšivati, stvarati brid: endlanje i ranfliranje iskrojenih svilenih klajda

restl - (nj. [aust. razg.] Restl) ostatak nečega, osobito tkanine (cijena mu je niža): ima finih restlova u ponudi

rešt  - (nj. Arrest) zatvor, tamnica; vlasnike su neke čak i u rešt odveli

rifljača - (nj. Riefe žlijeb, brazda) drvena naprava s ižljebljenim limom na prednjoj strani kao podloga za pranje rublja ručnim trljanjem; odavna je odzvonilo rifljačama

rifljati - (nj. riefeln žlijebiti, brazdati) rukama trljati rublje u pranju, nekada na dasci rifljači, poslije u lavoru ili škafu, ili nešto čistiti na nekoj podlozi (Antonić); iz vandliga prolije po stolu vodu, uzme kefu i svom snagom počne rifljati

rindflajš - (nj. Rindfleisch) goveđe meso, govedina; ukućanima je bila servirana govedska supa s rindflajšom

ring - (nj. Ring) prsten, kotur: pokaže putanju kompe i pokrene sajlu na ringu

ringišpil, ringlšpil - (nj. [aust.] Ringelspiel) vrtuljak, karusel: dva ponija i jedan ringišpil

rinovati se - (nj. rinnen, esek. rinan) prepustiti se pri plivanju vodenom toku¸ spustiš se u Dravu kod ondašnje Pampike pa se rinuješ do današnje Kopike; rinovanje stanje kad se plivač prepusti vodenom toku, on samo leži, a voda ga nosi;

rišle - (fr. richelieu, prema francuskom državniku, kardinalu imena Armand de Vignerot du Plessis Richelieu) čipka finog ručnog rada; klajde mladih gospodični sa svim volančićima, čipkama, toledo heklerajima, caknama, rišlama

rostfraj - (nj. rostfrei) nehrđajući, garantirana zaštita od hrđe; s mjericom na dugoj, pri kraju svinutoj rostfraj dršci, s kojom se vino naljevalo u čaše

rošac -  (nj. Ross) konj; uzjašeš rošca i kreneš

Rozengase - (nj. Rosengasse) Ružina ulica; u svom inozemnom domu sjećala se svoje Rozengase

ruksak  - (nj. Rucksack) naprtnjača; provjerili su svoje ruksake

rundela  - (nj. Rundell, Rondell < fr. rondelle) cvjetni nasad kružnog oblika; blizu smirene Sakuntale u rundelicama cvijeća

S

sajla - (nj. Seil) željezno uže od pletene žice; ali treba pitati one koji su postavljali sajlu na kompu

salto mortale - (tal.) vratolomni skok artista na trapezu; izvanredno uspješno izveden salto mortale

sekser -  (nj. [aust.] Sechser) kovani novčić od šest krajcara (šestak) u staroj Austriji, a kasnije u Austro-Ugarskoj  d dvadeset filira (dvadesetak); potrošili su barem nekoliko seksera

serbus - (nj. [aust. i bav.] Servus! < lat. servus sluga) prijateljski pozdrav pri susretu ili rastanku. U esekerskom dijalektu se koristio i skraćeni oblik seas!; pozdravio nas je sa serbus

show - (engl. show, u hrvatskom jeziku potvrđen i fonetski napisan oblik: šou) umjetničko-zabavna priredba, predstava; bijaše to odista pravi show

simplica - (nj. [aust. i bav.] Simperl) od slame ispletena okrugla ili ovalna košarica; pomagali si uzajamno brati sočne plodove u cekere, da bi ih poslije stavili u zdjele i one starinske simplice

sisdemek, guzdemek - (žarg.) erotično gibanje dudama i guzom (Antonić); Njihov bi glavni meštar stajao za plišanim zastorom i dizao atmosferu ovakvim poticanjima: "Ajde, Irmice, ajde, Oronko, malo jače sisdemek, guzdemek!"

skir - (skraćeno od skireli kratke skije koje na daskama imaju kotače) romobil, dječje vozilo na dva kotača; lijevom se nogom odgurneš sitno, dva, tri puta, kao na skiru ili romobilu

slamboš - (žarg.) sladoled; s frendom uz špricer,  a  poslije uz slamboš kod Ambruša!

soc - (nj. Satz) talog crne kave; a sjećam se i one šašave Sockafe, valjda je dobila špicname po tome što je tajnovito odgonetala soc na dnu šalice kave

strefiti -  (nj. treffen) pogoditi; strefila ga nevolja

struc -  (nj. Trotz) inat; u struc (zum Trotz) za inat; njima baš u struc

Š

šacovati - (nj. schätzen) procjenjivati (prema vanjskim obilježjima); … gleda preko, šacuje, promišlja: "Ne znam, mislim da ima oko sto metara, Pepo.”

šajskanal - (nj., vulg. Scheißkanal) kanal za odvodnju otpadnih voda; sve je to šajskanal sve je to ogavno, sve to smrdi

šamlica - (nj. [aust. i bav.] Schamel/Schamerl) mala, niska sjedalica bez naslona, klupčica, podnožnjak; ponesi svoju malu šamlicu!

šampita - (hibridna složenica od nj. Schaum pjena od bjelanjka i hr. pita < tur. pite) vrsta kolača

šaraf -  (nj. Schraube) zavrtanj; ispade mi šaraf

šarf - (nj. scharf ) oštar, strog, ljut (jelo); to je Šeperova pustara, poznata po gospođi Anki, o kojoj se još dugo poslije pričalo kao o dobroj, no vrlo odlučnoj i šarf ženi

šarf-kefa  - (hibridna složenica nastala od nj. scharf oštar i tur. kefa četka) oštra četka, ribaća četka; mutika ih je nekada ribala žutom šarf-kefom

šargo -  (mađ. sárga) žut

šargo čigo - (mađ. sárgacsiga < sárga žut + csiga puž) žuti puž

šargo čiko - (mađ.  sárgacsikó < sárga  žut + csikó ždrijebe ‘žuto ždrijebe’) tamburaši se onda raspištoljili sa Eštike lanj i Šargo Čiko

šaug mih on! - (nj. dijal. imperativ od. onšaugn ‘anschauen’ pogledati) pogledaj me!

šeflefla - (nj. Schöpflöff el) kutlača, grabilica, zaimača; a majka bi velikom šefleflom grabila ukućanima toplu, mirisnu ajnpren-supu

šerc - (nj. [aust. i bav.] Scherzel [velik] okrajak kruha) ostatak; esekerski otpad sekundarnih sirovina, ogrizaka, šerclova i ostalog

šircna  - (nj. Schürze) pregača; šircna s velikim džepom

šlafcimer - (nj. Schlafzimmer) spavaća soba: pa je on (Franc Jozef ) mislio da je u svom šlafcimeru u Šenbrunu

šlape - (nj., razg. Schlappen) mekana, udobna kućna obuća, papuče; sa šlapama na bosim nogama

šlif - (nj.  Schliff  )  uglađenost,  fini  takt  u  ponašanju;  bezdušna  i nekulturna bića, bez šlifa i odgoja u "bečkoj školi"

šliper - (engl. sleeper) željeznički prag; počnemo piliti, a pila samo pijukne u nekoliko tonova; jasno k’o pekmez: ekser u dasci, šliperu

šlog - (nj. Schlag, dijal. Schlog) moždani udar; Da te šlog strefi !

šmek, šmekovi - (autoričina kreacija za nj. Geschmack) okus; fina hrana slavonska, s mađarskim i bečkim šmekovima i mirisima

šmek-večera - jezična hibridna kreacija u značenju ‘ukusna večera’, čemu bi u njemačkom odgovaralo schmackhaftes Abendessen; štampla vina poslije šmek-večere

šmekati - (nj. schmecken) prijati, imati okus; krompir-supa je svima šmekala

šmizla - (nj. [aust. i bav.] Schmiesl [izvezen] prednji dio košulje <  fr. chemisette košuljica) 1. pomodarka, 2. pejorativna oznaka za žensku ili mušku osobu koja odudara od ostalih (katkad hinjenim) lijepim ponašanjem, finim odgojem, njegovanim izgledom; rijetko psuje, još rjeđe pije pivo iz flaše Ona je uvijek bila šmizla! A i taj tobožnji frajer s njom je šmizla. E, što su se slizali! 3. nezrela šašavica (Antonić); Vidi onu šmizlu kako se nalarfala!

šnapsica - (hibridna autoričina kreacija od nj. Schnaps rakija i hr. sufiksa -ica) rakijica; ipak mu je ponekad baš jako šmekala šnapsica

šnenokle - (nj. [aust. i bav.] Schneenockerl) valjušci od tučenih bjelanjaka, pripremani na više načina

šneprunca - (nj. dijal. za razg. Schneebrunzer) doslovno: netko tko mokri u snijeg; pren. značenja: 1. od starosti onemoćao muškarac 2. čovjek koga ne treba uzeti ozbiljno, prdonja 3. dječačić, švrćo, švrćko; šaug ten oltn šneprunca on, vos to inda Kapucingosn keit, izgleda da je lovar ... Ih hop a poa šolde, vea ma in kino kein, igra gotivan komad  ... pogledaj onog starog prdonju što ide Kapucinskom ulicom. Izgleda da ima love … ja imam nekoliko šoldi, ići ćemo u kino, igra dobar komad

šnicla  - (nj.  Schnitzel)  mesni  odrezak,  npr.  bečka  šnicla  (nj.  Wiener Schnitzel)

šnura - (nj. Schnur) uzica, vrpca; šnura prijatelja niz prijatelja; izabrani iz šnure frendova spretno bi usmjeravao kovanice u kartonsku kutiju od cipela

šnjofati - (nj.schnüffeln, reg. schnuffeln njuškati, zabadati nos, uhoditi) mirisati; objasnivši našima da im se baš ne šnjofa to smeće

šoderica - (izvedenica od šoder < nj. Schotter pomoću sufiksa -ica) put nasipan šoderom

šoder-karta - (autoričina šaljiva kreacija) šoder u džepu

šolad mn. šoldi - (tal soldo) novčić imam samo par šoldi imam samo nekoliko novčića

šos - (nj. [aust.] Schoß) suknja; od ovog materijala ću si sašiti lijep šos

špacirung - (zast. nj. Spazierung) šetnja; jako šmekaju pečeni kesteni u špacirungu uz Dravu

špajz - (nj. [aust. i bav.] Speis) ostava, smočnica; dunstflaše u špajzu

špancirati -  (nj. spazieren) šetati; ukućani onda zadivljeno španciraju vonungom

špekula - (lat. specula) kliker (šarena ili jednobojna staklena kuglica), igrati se špekula igrati se klikera

špekvuršt - (nj., dijal. Speckwurscht) kobasica slaninjača, proizvodi se od mješavine goveđeg i svinjskog mesa sa znatnim udjelom slanine, u nekim varijantama čak 75%.

špic - (nj. Spitz) vršak; malen čamac, čudno odrezanih špiceva

špicl - (nj.  Spitzel) njuškalo, špijun; opet su u uskom krugu špiclova pozorno čitana imena

špicname - (nj. Spitzname) nadimak; poznati osječki novinar Alojzije Šmit, sa špicnamenom - Lojzek

špicplehi - (nj. Spitzblech) male metalne, polukružne zakovice na vrhu i na peti cipela protiv habanja; fine cipele sa špicplehima

špil - (nj. Spiel, Kartenspiel)  snop/svežanj igraćih karata; na pultu lutrijskom smiješio mu se neodoljivo špil karata

špileraj - (nj. Spielerei) igrarija; leteći cirkus Montija Pajtona, živo kino i radosni špileraj

špilhozne - (nj. Spielhöschen hlačice u kojima se djeca igraju); nivo špilšula i špilhozna

špilšul -  (nj. Spielschule, dijal. Spielschul) dječji vrtić, dječje zabavište

špliter - (nj. Splitter sitna, oštra krhotina od drveta, metala, kosti…) krhotina od eksplodirane granate ili bombe; nema li u njemu kojim slučajem eksera ili drugih zakovica te metalnih šplitera?

šprehati -  (nj. sprechen) pričati, razgovarati; više se nije moglo šprehati

šprehung - (autoričina kreacija zezancije radi za nj. Gespräch); razgovor; imam naprosto neodoljivu potrebu za čašicom šprehunga

špricati - (nj. spritzen) prskati; u tim šašavim vremenima špricali su esekerske komarce iz avionskih dizni

špricer - (nj. Spritzer) vino razrijeđeno soda-vodom; poplašeni špricer kad je u čašu finog vina ušpricano samo malo sode, jedan špric (Antonić)

šrajbtiš - (nj. Schreibtisch) pisaći stol; zabilježen je dijalog između šrajbtiša u kancelarijama

šreklih - (nj. schrecklich) strašan; šreklihe mašina (nj. schreckliche Maschine) grozan stroj, nepouzdan, često se kvari; a ova šreklihe mašina samo se kvari

štacija - (lat. statio) stanica, postaja; plivali su sve do "Garnike", zadnje štacije

štamplica - (nj. [aust. i bav.] Stamperl) čašica za rakiju; za sitno pijuckanje iz štamplica

štancati - (nj. stanzen strojno pod pritiskom izrađivati što u raznim oblicima) strojno izrađivati što u velikoj količini; a mašine štancaju obuću sve u ritmu - "...žuljaju me cipele, al’ ja moram na ples!"

šteker  - (nj. Stecker) utikač; taj ti šteker nije siguran

štender - (nj. Ständer) stalak, obično dio namještaja, na koji se postavljala ukrasna biljka (Antonić)

štepati - (nj. steppen) prošivati tkaninu

štepštih - (nj. steppstich) rošivni (ukrasni) bod; ostala je sačuvana singerica, štep, štep, štep, za proštepavanje štepštihom

štih - (nj. Stich ubod) prepoznatljivo svojstvo u mentalitetu, estetici; esekerski štih svojstvo karakteristično za Esekere; gospodin Šeper je malo švrljo i dobio štih iz cijelog svijeta

štik  - (nj. Stück) komad; lungenbratne i ine mesnate štikove

štimati - (nj. stimmen) biti istina, biti točno tu nešto ne štima

štirovati - (nj. [aust. i bav.] stieren) nervirati, izbaciti iz takta, razljutiti; gos’n Vedru jako je štirovalo kada bi neki gost za šankom zatražio - špricer

štok - (nj. Stock) okvir vrata: familija se obično skrije iza vrata, jer se štokovi tresu, četiri stupnja Richterove

štoperica - (nj. Stoppuhr, prijevodna posuđenca prema engl. stoppwatch) sat za točno mjerenje vremena sa zapinjačem za trenutno zaustavljanje

štos - (nj. Stoß udarac, šut, gomila, hrpa) dosjetka, podvala, smicalica, fora; i to mi je neki štos!

štraca  - (nj. Straße ulica) u esekerskom slengu korzo, ulica, put, cesta (Antonić); svi na štracu duž našega Korza

štreka - (nj. Strecke) pruga, željeznička, tramvajska; pa su Osječani na svom korzu između izloga i tramvajske štreke glasno pjevali

štrik - (nj. Strick) uže, konopac; nategnuo bi čelični štrik između ondašnjih jedinih katnica

štrimfle - (nj. Strumpf čarapa) "čarape, muške, ženske, raznih fela, sve do hulahupki" (Antonić); miomirisne štrimfe na neopranim nogama

šukošteker - (nj. Schuckostecker, skraćeno od Schutzkontaktstecker utikač s ugrađenim zaštitnim kontaktom kojim se uzemljuju električni aparati; time se sprečava strujni udar) šuko utikač, utikač s uzemljenjem; ova ti šnura nema šukošteker

šupa - (nj. Schuppen) jednostavna, obično drvena građevina, s jedne strane otvorena, za spremanje alata, materijala, bicikala …; ne možete baš mnogo očekivati, jer vaša šupa nije spomenik nulte kategorije

šuster - (nj. Schuster obrtnik koji popravlja cipele, a po narudžbi izrađuje nove) postolar; ujutro sam ugledala majstora šustera Ivana Đakovca pred njegovom, postolarskom radnjom

švajneraj - (nj. Schweinerei) svinjarija; Esekeri bi stari kazali: "Dazis ehte švajneraj!" To je prava svinjarija!

švesterica - (nj. Schwester) sestra, seka; u njemu (tv-spotu) je, među inim, plakala jedna od švesterica Begović

švimhozne - (nj. Schwimmhose) kupaće gaćice; neki su pritom kod "Golibara" ubrali po nekoliko klipova mladog kukuruza, zatakli ih u švimhozne i …

T

tageblat - (nj. Tageblatt) dnevne novine; a lokalni tageblat  obznani: Bit će eksplozija u noći crnoj…

tajfl - (nj. dijal. prema Teufel) vrag; tes iz net one tajfl (esek.) nije to bez vraga (nj. das ist nicht ohne Teufel)

tajmmašina - (engl. time-machine) vremeplov, "česta "vozilica" u SF-pričama i romanima" (Antonić); kad bismo se mi sada nekom tajmmašinom prebacili u vrijeme prošlo

takt - (nj. Takt [1. glazbeni, posebno ritmički tok podijeljen na jednake dijelove 2. mjerna jedinica takta koja se sastoji od dva ili više dijelova iste duljine 3. osjećaj za mjeru u  ophođenju prema drugima] < fr. tact < lat. tactus dodir, osjećaj) ritmički tok podijeljen na jednake dijelove plesala je balet u strasnom jazz-taktu Harryja Jamesa

taktomjer - (nj. Taktmesser) sprava za mjerenje takta i točno određivanje brzine izvođenja glazbenog djela, metronom; pa bi onda počelo dugosatno "štimovanje" u čast pokreta stroge damske kazaljke taktomjera

tancerica  - (nj. Tänzerin) plesačica; a najveći mu je štos bio da aeroplanom s Pampasa uzleti i voza tancerice čuvenog osječkog "Grand” hotela

tandlraj - (nj. Tandlerei) staretinarnica; pamte ga kao vozača donjogradske kompe, vlasnika male dereglje, sitnog poduzetnika i biznismena s tandlrajima

tes iz net one tajfl - (esek. za: das ist nicht ohne Teufel) nije to bez vraga

tezga - (tur. tezgāh) pult; nutka mušterije svilenim bombonima u staklenim zdjelicama na tezgi

tiendlpam - (esek. inačica za kod Pleina zabilježen oblik cinzrlpam ["Zinserlbaum"]) patuljasto čarobno drvo; cinzrlpam, cinzrlpam vokst in majn goatn / ven ta šeini Štefi kumt, sog, ea sul voatn. / Ven a net voatn vil, sog, ih pin kštuabm. / Unt ven a reiht vainan tut, sog, ih kum muagn … (Nešto slobodniji prijevod:) Čarobno drvo, čarobno drvo raste u vrtu mome / kad lijepi Štefi dođe, / neka me čeka bome. / Ako čekati neće, reci mu tada / da nisam među živima sada. / Pa ako ga plač neće proći, / reci mu da ću sutra doći …

tira - (autoričina jezična zezancija prema TIR (fr. transport international routier međunarodni cestovni promet) promet; male tire mali promet

tirgarten - (nj. Tiergarten) zoološki vrt; Puba i Đula čavrljaju s bivšim direktorom tirgartena

topolino - (tal. topolino mali miš, miško, mišić) talijanski naziv za popularni automobil "Fiat 500"; upravo je popravljao jedan stari "topolino"

trandika  - (žarg.) zabava, dobro esekersko raspoloženje s glazbom i plesom (Antonić); na praznik ljudi idu na izlete i na trandike

trinker - (nj. Trinker) pijanac; trinkeri-zingeri veseli ljubitelji dobre kapljice koji poslije dosta gutljaja često i zapjevaju (Antonić); onda su svi nakon reš-korice pečenog janjca postali trinkeri i zingeri

trofrtaljni - (nj. Dreiviertel-) tročetvrtinski; trofrtaljni takt (nj. Dreivierteltakt) tročetvrtinski takt; i svi su se njihali u trofrtaljnom taktu

tufna - (nj. [aust., bav. i švic.] Tupf ) okrugli, puni otisak na tkanini ili nekoj drugoj podlozi; haljina s crvenim tufnama; bit će eksplozija u noći crnoj s oblačnom mjesečevom tufnom

U

umadum  - (nj. [bav. i aust.], dijal.) višeznačna riječ, nastala od regionalnog "um  und um" posve, potpuno; unaokolo. U hrvatskom su mu sljedeći adekvati: 1. unaokolo, okolo, na sve strane, svugdje, iza ugla; hob im umadum ksuht svugdje sam ga tražio, umadumgagan pričati (unaokolo); klajh umadum segn se a kalupm odmah iza ugla vidjet ćete jednu straćaru 2. jednostavno ti vounung iz umadum cu klan stan je jednostavno premalen. 3. uopće tes štimt jo umadum net pa to uopće nije točno

Umgotesvil! - (nj. Um Gottes willen! Izraz zaprepaštenja, obrane, ali i intenzivne molbe) zaboga!, pobogu!, Boga radi!, za Božju volju; Umgotesvil, ne dam ja svoj dio kartofela jednoj bubi, to ću ja lijepo popapati …

unbeštimt - (nj. unbestimmt) neodređen; unbeštimtes klavir neodređen klavir, a mislilo se raštiman, neusklađen klavir, nj.: ungestimmtes Klavier; oh, taj unbeštimte klavir!

unsovajta - (esek. un so vajta, nj. und so weiter) i tako dalje; možeš se žaliti direkciji konjskog tramvaja, što u prijevodu znači - povuci me, možeš me uslikati, ma, tko te šiša, ma nemoj, undsovajta, unsovajta

unterhaltovati se - (nj. sich unterhalten) zabavljati se, razgovarati; gospodična i gospodičić unterhaltuju  se šetajući; unterhaltovanje (nj. Unterhaltung) zabava, razgovor

unterok - (nj. Unterrock) podsuknja; imala je ogroman, bujan dekolte, unterok i oberok od tila

unteršift - (nj. Unterschrift) potpis; s čašom šampanjca u ruci čekala je na autogram-unteršift Alojzija Šmita

Unterštat - (nj. Unterstadt) Donji grad (dio Osijeka); čudna neka žena, skitala se po cijelom gradu, od Retfale do Unterštata

unterštatski -  (izvedenica od Unterstadt sufiksom -ski) donjogradski; unterštatska veduta

veduta - (tal. veduta) panorama, izgled, prizor; u kući na ćošku Vodeničke ulice, još pod kaldrmom, tamo u unterštatskoj veduti

ušnitan - na šnite narezan (nj. Schnitte narezak, šnita kruha, salame …); za svečano meze bile su fino ušnitane kompromisna šunkica, vratina i domaće kobasice

V

vajnliker - (nj. Weinlikör) vinski liker; pozivajući hrabre  frajle na visinski randevu predvečerja, na igru živaca, na vajnliker

vandlig/vajngl - (nj. [aust. i bav.] Weidling) velika kuhinjska posuda koja se širi preme gore, obično za pranje suđa ; iz vandliga prolije po stolu vodu, uzme kefu i svom snagom počne rifljati

veltuozno - (autoričina kreacija od nj. velt (Welt) + sufiks -uozan kao kod monstruozan) svjetski, na svjetskoj razini, kako je to uobičajeno u svijetu (nj. weltlich); misleći pri tome - kako je to veltuozno, nema više dizanja ruke pri odlučivanju, dižeš samo kartončić

Viner blut - (nj. Wiener Blut) bečka krv; pri posebnoj raspoložbi društva rastegnuo bi harmoniku, glazbeno proizvodeći Viner blut

vinoveritas (autoričina zafrkantska skraćenica nastala od latinske poslovice in vino veritas ‘u vinu je istina, što čovjek trijezan misli to pijan kaže’) pijano stanje: u vinoveritasima su mu desetak i više puta razbijali gitaru po krčmama

vondeful -  (engl. wonderful) čudesno, divno, prekrasno; oni su samo govorili "vondeful”

vonung - (nj. Wohnung) stan: ukućani onda zadivljeno španciraju vonungom

Z

zalihtati - (nj. lichten učiniti svijetlijim) postati svijetliji, sinuti; zalihta mi odmah da su selo Piškorevce blizu Đakova zvali - Pruncndorf odmah mi sine …

zelde - (mađ. zöld) zelen; jedna kišlanj, mladica, visokolelujava s karikama u ušima, a usana i noktiju zelde-zelenih

ziher  - (nj. sicher) sigurno; uglavnom, sasvim je ziher, Drago će se vratiti.

zinger - (autoričina kreacija od nj. singen ‘pjevati’ i sufi ksa -er umjesto Sänger) pjevač; onda su svi, nakon repete tišine krckanja reš-korice pečenog janjca, postali trinkeri i zingeri

zo špriht Zaratustra - (nj. so spricht Zarathustra) tako govori Zaratustra (iranski vjerski reformator za koga se pretpostavlja da je živio u 6. st. prije Krista)

zoo-garten - (nj. ZOO-Garten) zoološki vrt; kad je stigao direktor zoo-gartena ...

Ž

žakar  - mustra žakar

žbir - (tal. sbirro) uhoda, doušnik, potkazivač; jedan od šefova, što se kao žbir šmucao tim kancelarijskim prostranstvima

prodaja stanova pik smrtovnice avaz blumen horoskop kalkulator online knjige cvijece

 

Tweet