Esekerski rječnik Ljerke Antonić,.objavljen je u "Klamerica esekerska", Osijek, 2014., a na ovim stranicama prema prikazu Velimira Petrovića "Jezične posuđenice" Ljerke Antonić.
Aa la vild - (hibridna tvorenica od fr. a la ‘kao’ i nj. Wild ’divljač’) kao divljač, kuharski izraz koji označuje način pripremanja mesa domaćih životinja po receptu za pripremanje mesa divljači; janjetina a la vild a propô - (fr. a propos) u vezi s tim; a propo Baranje Puba se sjetio boravka u jednim baranjskim svatovima ablendovati - (nj. abblenden ‘prigušiti duga svjetla u vožnji kako ne bi smetao vozačima iz suprotnog smjera’) u vožnji autom upozoravati, blickati kratkim, isprekidanim svjetlima; u susret su nam ablendovali - vozačka solidarnost aeroplan - (nj. zast. Aeroplan < grč. aeróplanos) avion; na poljani je bio prizemljen jedan veliki aeroplan ajnemovanje - (nj. Einnehmen) jedenje; ajnemovanje iz rukzaka ajnemovati - (nj. einnehmen) jesti; tamo bi ponešto ajnemovali, prigrizli ajnfah - (nj. einfach) jednostavno; to je ajnfah nemoguće!; vrlo ti je ajnfah skuhati distant juhu ajnprensupa - (nj. Einbrennsuppe) prežgana juha; što volim ajnprensupu! aksl - (nj. Axel) impresivan skok s jednim okretom pri klizanju na ledu; naziv nastao prema imenu norveškog klizača na ledu Axela Paulsena (1855-1938) amper - (nj. [aust. i bav.] Amper) vedro, kofa; donesi mi onaj crveni amper! an pasân - (fr. en passant) usput ; an pasan rekoše da Francuzi najviše vole puževe ancug - (nj. Anzug) odijelo; lijep ti je taj novi ancug anker - (nj. Anker) sidro; puceta s ankerima anonsa - (nj. Annonce < fr. annonce) oglas; dao sam anoncu da prodajem topolino apfelica - (hibridna izvedenica od nj. Apfel ) jabuka; onda baciš na krokodila apfelicu augenblik - (nj. Augenblick trenutak); na prvi augenblik kontaminacija od nj. "auf den ersten Blick" na prvi pogled i "im ersten Augenblick" u prvom momentu) na prvi pogled; ugledao je na prvi augenblik neki mali, čudan, nejestivi predmet Bbebilokne - (nj. Babylocken) "vitice kose okomito uvijene" (Antonić); jedna šmizla s bebi-loknama befel - (nj. Befehl) zapovijed, naredba; a što ćeš, befel je befel bircuz - (nj. Wirtshaus) gostionica, krčma; obigrao sve bircuze, pa se nalokao ko zemlja bordelstat - Umjesto uobičajenog bordelfirtl (nj. Bordellviertel bordelski kvart) upotrijebljena je riječ koja fonetski napisana znači ’grad bordela’ (nj. Bordellstadt < Bordell + Stadt grad) ili ‘mjesto bordela’ (nj. Bordellstatt < Bordell + Statt mjesto); šta više, otmjeno taj javnokućni firtl zvaše - bordelštatom brondika, brondšvajger - (nj. Braunschweiger) vrsta jevtine kobasice proizvedene u nj. gradu Braunschweigu; jelo se brondiku u vrijeme proizvodnog procesa bruderšaft - (nj. Bruderschaft) pobratimstvo; popiti bruderšaft pobratimiti se; ovaj mu između bruderšafta kaže da je Hans Miler starog Josipa Milera sin budika - (nj. Budike < fr. boutique) mala radnja, mali lokal; budika babe Klare bugna - (nj. Bug pregib 1. glačanjem dobivena uzdužna crta na nogavicama 2. dijagonalni potpornjak) "spoj pri slaganju dasaka na podu, u gradnji nekih objekata, namještaja" (Antonić); spretno bi usmjeravao kovanice kroz bugne stola u kartonsku kutiju od cipela Ccager - (nj. Zeiger) kazaljka na satu; cager na cageru; sve je funkcioniralo kao cager cajti - (nj. Zeit vrijeme) vremena: e, prođoše lijepi cajti mladosti! cajtung - (nj. Zeitung) novine; u starim osječkim cajtunzima čitamo o povijesti osječkih hotela cakna - (nj. Zacke) zubac, nazubljeni oblik volana, ukrasnih traka, izreza; baš ti je cukren taj volančić s caknama cakonpak - (nj. mit Sack und Pack sa svom imovinom). Pod "Sack" se misli na imovinu koja može stati u jednu vreću, a pod "Pack" imovinu koja može stati u zavežljaj mit Sack und Pack davonziehen otseliti se sa svom imovinom. U osječkom nj. dijalektu zabilježen je oblik cokumpok, a u hr. govornom jeziku cakumpak u značenju sve skupa, sve zajedno Vos koust cokumpok? Pošto je sve skupa? cedulja - (tal. cedola) manji list papira za bilješke; sa žarom je slagao svoju malu kolekciju šaljivih ceduljica ceker - (nj. [aust.] Zöger) torba s ručkom, obično pletena od rogoza ili lika, za nošenje živežnih namirnica; i pomagali si uzajamno brati sočne plodove u cekere cigovanje - (nj. Ziehen, dijal. cign ) nabiranje tkanine, pravljenje nabora cimer -1. (nj. Zimmer soba) 1. soba; za taj davni esekerski Božić cijela je jedna soba bila ispražnjena, a slama unesena u cimer 2. tko s drugim dijeli podstanarsku sobu ili sobu u domu; dobio sam novog cimera; 2. (nj. zast. Zimier ukras na šljemu, obično u vidu neke životinje, posuđenica iz fr. cimier perjanica) natpis, znak poduzeća; morao se istegnuti na lojtrama da bi skinuo svoj stari, čuveni cimer s pedigreom cipelcugom - šaljiv izraz u značenju ‘pješke’, hibridna složenica nastala slaganjem hrv. imenice cipela (< mađ. czipő) i njemačke imenice Zug vlak; sad ćemo polako cipelcugom do Gradskoga vrta; cipelcug pješačenje; nakon ovako dugog sjedenja dobro će nam doći jedan cipelcug coltovati - (nj. zahlen, esek.coln) plaćati; Jel’ to onaj sako iz "Dome” što si coltovo 75 milja? cubok - (nj. dijal. [beč.] Zuawåg za Zuwaage) privaga, kosti koje se pri kupnji mesa dobiju kao dodatak cukanje - (nj. Zucken) trzanje; stari je Eseker Makso više gledao u cukanje plovaka no što je sudjelovao u razgovorima cuker - (nj. Zucker) šećer; ovdje fali još malo cukra cum kisn baba Jula! - (esekerski hibridni frazeologizam nastao od nj. zum Küssen ‘za poljubit’ i hr. baba Jula - poznata piljarica na osječkoj tržnici, vjerovatno tako stara i ružna da ne bi bilo nikakvo zadovoljstvo poljubiti ju, ali kad nešto komu toliko dobro uspije, od zadovoljstva bi čak i nju poljubio) krasno!, divno!, fino!, super! cum tojfel i curik! - (nj. izrazu negodovanja scher dich/geh zum Teufel! dodan prilog zurück) "česta esekerska psovka do vraga i natrag!" (Antonić) cum bajšpil - (nj. zum Beispiel) na primjer, primjerice; takva ti je, cum bajšpil, Rozika curik - (nj. zurück) nazad, natrag; de, još malčice curik! Ččigo - (mađ. csiga) puž; šargo čigo (mađ. sargacsiga) žuti puž čikl, činakl - (nj. dijal. [beč.] Tschinakl < tal. ginaccio, mađ. csónok) karakteristično krojen, u pravilu hrastov čamac ravnog dna i tupih pramaca i krme, najčešće viđen u panonskom dijelu toka Dunava, Drave i Save; čikl ti je numer ajnc čiko - (mađ. csikó) ždrijebe; šargo čiko (mađ. sárkacsikó) žuto ždrijebe Ddauern-velne - (nj. Dauerwellen) trajna ondulacija; husarice iz Budimpešte s husarskim kapicama na dauern-velnama dazelb in grin - (nj. dasselbe in Grün) skoro isto; sve ti je to dazelb in grin dazis ehte švajneraj! (nj. das ist echte Schweinerei) to je prava svinjarija dereglja (mađ.dereglye) drvena riječna teglenica; pamte ga kao vlasnika male dereglje dinstati - (nj. dünsten) pripremati jelo u pari na laganoj vatri (u poklopljenoj zdjeli s malo masti ili tekućine), pirjati; tijesto s dinstanim kupusom dirndl - (nj. [aust.i bav.] Dirndl) haljina nabranog donjeg dijela, uska u struku, s puf rukavima, nosi se s polupregačom; bilo ih je svakojakih crvenih šeširića za tirolski dirndl dofurati - (nj. fahren voziti se) dovesti (se), doći; navečer je Puba sjeo na svoj roza bic i dofurao do Pedagoškog fakulteta drilati - (nj. drillen < engl. drill) dresirati, upornim nastojanjem, ponavljanjem priučiti koga čemu; odveli ih u logor da ih izdrilaju i iskefaju u skromne podanike drito - (tal. dritto) ravno; smeće će drito u Dravu druker - (nj. Drücker) kopča; dučančić s pucetima, koncima, girtlovima i raznim drukerima du olda šolja! - (na njemačkom nepotvrđena kreacija "du alte Schale!" s također nepotvrđenim ekvivalentom u hrvatskom: "ti stara šoljo!") "prijateljska prozivka, onako, od zafrkancije, milja: ti, stara ludo!" (Antonić); "Du, olda šolja!” bila je prava poučna tirada odjednom raspoloženog Makse dunstflaša - Riječ "Dunstflasche" nije zabilježena u rječnicima njemačkog jezika. U upotrebi je "Dunstglas" staklenka za ukuhavanje zimnice. Eebetni - (nj. Ehebetten 1. jednodjelni bračni kreveti 2. dva spojena kreveta za bračni par) spojeni bračni kreveti (Antonić); tiho šaputanje u ebetnima eht - (nj. echt) pravi, nepatvoren; ovdje se pije samo ehte vino endlati - (nj. endeln) opšivati, porubljivati ručne radove, rubiti, ivičiti; šivaća mašina starog tipa, singerica za proštepavanje štepštihom, endlanje i ranfliranje erinerunzi - (nj. Erinnerungen) sjećanja; ostaše samo erinerunzi na ta esekerska predvečerja escajg - (nj. [aust. i bav.] Esszeug, dijal. Esszeig, esek. escajg) pribor za jelo rostfraj escajg nehrđajući pribor za jelo ešti - (mađ. esti, npr. esti vonat večernji vlak) večernji eštike lanj - (autoričina kreacija od mađ. esti leány < esti [večernji] + leány [djevojka]) noćna frajla: tamburaši se onda raspištoljili sa Eštike lanj i Šargo Čigo Ff(e)rgunovati - (nj. vergönnen) priuštiti; ipak si je frgunovao ponekad uživanje u finim mirisima cvijeća faca - (tal. faccia) osoba, lice; i po facama nadasve upečatljiva i zanimljiva tri brata fajercajg - (nj., dijal. Feierzeig za Feuerzeug, esek. fajacajg) upaljač; samozatajno sam izvadila iz torbe cigarete i mali damski fajercajg fajhtan - (nj. feucht) vlažan; fajhtan veš fajhtati - (nj. feuchten) vlažiti (rublje); skinut ću sad veš da ga ne moram poslije fajhtati faktor - (lat. factor) poslovođa; gospon faktor bi prolazio između tiskarskih mašina familija - (lat. familia) obitelj, porodica; kad otata kihne, familija se obično skrije iza vrata, jer se štokovi tresu fascikl - (nj. Faszikel < lat. fasciculus) 1. svježanj akata, stranica rukopisa, isprintanih ili tiskanih stranica nečega 2. kartonska omotnica u kojoj se čuvaju različiti spisi; frau Hildi je ostao najdeblji fascikl, zvan "esekerski", s člancima faširtes - (nj. Faschiertes) kosani odrezak, faširana šnicla: krenulo se k ušću, odmoru na travi, uz kruh, pile pečeno, faširtese, masti kruha i mladog luka feldsalata - (nj. Feldsalat) matovilac, tamnozelena salata sitnih listova (Antonić: "posebno prija sa šnitama kuhanog jajeta"); francuski krumpir s feldsalatom fergismajniht - (nj. Vergissmeinnicht) nezaboravak; na lijevoj, zoo-obali Drave, tu i tamo pokrivenoj plavim tepihom fergismajnihta finfciger - (nj. Fünfziger) pedesetogodišnjak; finfcigeri to ne razumiju firciger - (nj. Vierziger) četrdesetogodišnjak; te bivše esekerske tananosti, kojih se generacije fircigera nikako više ne mogu sjetiti firtl - (nj. Viertel) gradska četvrt. Esekerski nazivi za dijelove Osijeka: Ritfala (nj. Ried ‘rit’ + mađ. falu ‘selo’), Untaštot (Donji grad), Obaštot (Gornji grad), Najštot (Novi grad), Kišdarda (Tvrđavica), Derfl /Deafl (Podravlje) fišbajn - (nj. Fischbein 1. riblja kost 2. rožnata supstanca od gornje usne ploče kita korištena nekoć za izradu šipki na kišobranima i u korzetima) 1. riblja kost: mustra fišbajn uzorak na materijalima u vidu riblje kosti 2. uzak umetak od plastike u ovratniku košulja, u ženskim grudnjacima; sako, mustra fišbajn, drap futer, na rasprodaji u "Domi” flegma - (grč. flégma) 1. hladnokrvnost, mirnoća, ravnodušnost, tromost 2. hladnokrvan, neuzbudljiv, miran, ravnodušan, trom, opušten, ležeran, mrtav (h)ladan; bio je sasvim fl egma flos - (nj. Floss). mala splav za pristajanje, lancima privezana za obalu; u sredini je imala četverougaon otvor kroz koji se mogla crpsti dravska voda, što je bilo od velikog značenja za okolne građane u vrijeme kad još nije bilo vodovoda (naročito za domaćice kojima je za pranje rublja bila potrebna "meka” voda). "Flos” se nalazio ispod Ulice Doma siročadi (Waisenhausgasse), u blizini gornjogradske vodene pumpe na desnoj obali Drave. Na njemu su se vrlo često igrali dječaci ili lovili ribu. U hrvatskom osječkom govoru nazivali su ovu splav flos, m. r., baš kao i u njemačkom jeziku. (Binder 2006, str. 136) fon … bis cum - (nj. von … bis zum) od … do; fon kapitalizam bis cum komunizam (nj. vom Kapitalismus bis zum Kommunismus) foršibati - (nj. vorschieben pomaknuti naprijed, u hr. jeziku u značenju gl. manevrirati [nj. manövrieren] ‘spretnim manevriranjem premjestiti vozilo/lokomotivu na drugo mjesto, drugu tračnicu’), kretati se (lokomotiva u manevru); u tekstu gl. upotrijebljen u kombinaciji s prilogom curik u značenju ‘vraćati’: a smeće ih osječko odjednom ometa i zato foršibuju Unikomova prepuna vozila curik frajlica - (nj. Fräulein) umanjenica od "frajla" gospodična; uvijek u društvu s jednom frajlicom frend - (engl. frend) prijatelj; neočekivano je od baranjskog frenda dobio doniranu najlon kesu punu nečega friški luft - (nj. frische Luft) čist, svjež zrak; novinarima je novinarski bal potreban kao komad kruha, friški luft furati - (nj. fahren) 1. voziti neko vozilo 2. kretati se, ići; tako si Puba mišljaše, furajući svoj bic; tračevi gradom furaju; pričali su da velika bijela lađa fura od Budima i Pešte furingaš - (nj. Fuhrmann) vozač konjske zaprege, vozar; živjela je s Edipolom, onim furingašem, negdje u kućerku Ružine fusinguz - (hibridna tvorenica od nj. [aust., bav., švic.] Fuß ‘noga’ + nj. in ‘u’ + hr. guz) nogom u stražnjicu!; Dat’ ću ti ja fusinguz, pa ćeš letjet sve do Retfale! futer, futer-untercug - (nj. Futter) podstava za odijelo, kapute, jakne (vatelin); sako Mura design, čista runska vuna, kolekcija NIKOLAI, podstava - drap futer; unutra je bio smotan štof za ancug i futer-untercug, vatelin, čak i više nego što treba Ggagrovati - (esek. gagan, nj. gackern) brbljati, govoriti; i još su svašta gagrovale ganc - (nj. ganz) sasvim, posve; ganc novi sako klasična kroja gasthaus - (nj. Gasthaus) gostionica; kad bi koji gost za šankom u njegovu gasthausu zatražio špricer, bijesno bi uzvratio: "Ovdje se pije samo ehte vino… geboren - (nj. geboren) rođen; u Osijeku geboren gešmek - (autoričina kreacija od nj. schmecken ‘prijati’) "fina papica, jede se s guštom, jako prija, za prste polizat" (Antonić); fini gešmek od ćevapa s lukom pa do lastavičjih gnijezda u kopar sosu geviht - (nj. Gewicht) uteg, mjerni predmet za težinu; uvijek na nešto kasnimo, s nekim gevihtima privremenosti gezundhajm - doslovan prijevod hrvatske sintagme dom zdravlja; nj. adekvat je: Poliklinik; aeroplan pred gezundhajmom gimba - (žarg.) gimnazija, jedna od nekoć dvije - muške i ženske: "Braća Ribar" i "Sara Bertić" (Antonić); Nada Olrom, legendarna profesorica mnogih generacija osječke ženske gimbe gimnazija - (lat. gymnasium < grč. gymnásion vježbanje): na do tada još nesagrađenom prostoru današnje gimnazije girtl - (nj. Gürtel) pojas; kupila sam novi girtl gliklih - (nj. glücklich) sretan; da se odmah uhvatiš za puce, svoje ili tuđe, i želju zaželiš pustu za gliklihe sreću glivajn - (nj. Glühwein) kuhano vino; mirisan glivajn glotan - (nj. glatt gladak) od glatke, mekane pamučne tkanine, najčešće crne boje, upotrebljava se za izradu kuta, kecelja, štitnika za rukave; službenici s crnim glotanim navlakama na rukama, do iznad lakta Gotili! - (dijal. umanjenica Gottili! od nj.Gott!) Bože!; Gotili!, na "otoku sreće” sve gumeno gradl - (nj. Gradel) vrsta čvrste lanene ili pamučne tkanine; birajte što je po cijenjenom befelu i željici, možda novi gradl, tkaninasti materijal za perjane jastuke gratis - (lat. gratis) na dar, besplatno; ženske mušterije bi dobile lijep šaren rubac, ruže se na njemu smijuljile, potpuno gratis, džabalesku grif - (nj. Griff ) zahvat, vještina potrebna za neku radnju; važno je bilo imati onaj grif grincajg - (nj. dijal. za Grünzeug) povrće, zelenje za juhu; posluženje kuhanog grincajga i kosti s marbajnom griner - (nj. Grüner 1. policajac 2. član udruge ili političke stranke zelenih) član udruge zelenih koja se zauzima za zaštitu prirode; organizirajmo protestni miting naše griner sekcije gros - (nj. groß) velik; jedna stara, nobles Esekerka s grose čežnjom u svom inozemnom domu sjećala se svoje Rozengase gust, gušt - (nj. Gusto < tal. usto) zadovoljstvo, veselje, merak; u vrijeme šmekanja s guštom fine crne, mirisne tekućine Hhalbcilinder - (nj. Halbzylinder) vrsta muškog, otmjenog šešira, malo nižeg od visokog cilindra; gospodin s ležernim halbcilindrom na glavi handler - (nj. Händler) trgovac; pa je gospodin Drndarski kapitalno i fizički uskočio u handlere handleraj - (nj. Händlerei) trgovanje svim i svačim, često i nelegalno; nešto nije štimalo u tom handleraju-tandleraju handštaubzojger - (nj. Handstaubsauger) ručni usisivač prašine; tu nisu bili potrebni partfiši, metlice, mišajfli, handštaubzojgeri i ostali neizostavni alati pospremanja hanzika - (nj. Hansel) pijetlić sitne rase; s raznim, slikovitim prizorima - medama, malim kokicama hanzikama i kredlicama hauzeraj - (autoričina kreacija umjesto nj. "Haushalt") domaćinstvo, kućanstvo; sastanci u jednom starom esekerskom hauzeraju hefterica - (nj. Heftklammer) 1. metalni uložak za spravu kojom se ručno spajaju listovi papira 2. sprava u koju se stavlja uložak; tri nesvakidašnja zapisnika spojena klamericama i heftericom u jedan hekleraj - (nj. Häklerei) ručni rad nastao kukičanjem; došavši kući, zatekao je kako pegla neke hekleraje i bluze heks(e)nšus - (nj. Hexenschuss) križobolja, probadanje u križima, lumbago; morao se istegnuti na lojtrama sve do heksenšusa hepening - (engl. happening) događaj, događanje, zbivanje; bijaše to odista pravi hepening s dramoletnim nabojem hercili - (nj., dijal. Herzili) - srdašce; papaj, hercili, srdašce moje, a kad popapaš, na dnu tanjura nešto ćeš naći, ahaaa … herclih - (nj. herzlich srdačan; u tekstu upotrijebljeno u nemogućoj kombinaciji s imenicom srce) tebi onda padne teški kamen s herclih srca hercklopf - (nj. Herzklopfen) snažno kucanje srca; "Jesi li se naplesala?", pitali su me Gero i društvo. Rekoh da nisam, unatoč hercklopfu. heureka! - (grč. héūreka našao sam) uzvik radosti kojim se propraćuje neko otkriće hibš - (nj. hübsch) ljepuškast, pristao, zgodan; davni majstori pravili su hibš modele hibš i net - (nj. hübsch und nett) zgodan i ljubazan; platinasta ljepotica, vrlo hibš i net hintergrund - (nj. Hintergrund pozadina, posuđenici dodano preneseno značenje hrvatske imenice pozadina) stražnjica (nj. Hintern); pa bi pokazao svoj hintergrund: "A ti me možeš poljubiti u tu firmu! hohglanc - (nj. Hochglanz) visok sjaj lakirane ili polirane površine, uglancanost do visokog sjaja, blještavilo; usporeno prokliznuće tramvajskih kola tračnicama uglančanim do hohglanca holcmašina - (nj. Holzmaschine) starinski stroj na kotačima za rezanje ogrjevnog drva (Antonić); dobra lova s holcmašinama. hosulepeš - (mađ. hosszú ‘dugačak’ i lépés ‘korak’) špricer od jednog dijela vina i dva dijela sode; Popij si onda gemišt, ili špricer. Ili možda hosulepeš. hozerice-pumperice - ( nj. Pumphose) "hlače pumperice tričetvrt, ispod koljena nabrane, povezane tankom pasicom, obvezne u planinarskoj uniformi" (Antonić); na jednoj je fotki kao mali u hozericama- pumpericama pred roditeljskom kućom u Ilirskoj hubertus - (nj. [aust.] Hubertusmantel) ravno krojen ogrtač s visokim kopčanjem od impregnirane vunene tkanine zelene boje; dugmad s ankerima za hubertuse huncut - (nj. Hundsfott hulja, nitkov; u hr. jeziku izmijenjeno značenje) vragolan, obješenjak; društvance je, huncuti jedni, nadohvat bralo sočne kruške huncutarija - (nj. Hundsfötterei prostačka, podla nepodopština, psina; u hr. jeziku izmijenjeno značenje) vragolija, obješenjački ispad; osječke đačke gimnazijske huncutarije zaslužuju ne knjigu nego biblioteku Iibermakina - (hibridna tvorenica od nj. über nad i tal. macchina mašina) nadmašina, stroj izvanrednih sposobnosti: tko šiša makinu jednu hardversku, ako je ona ibermakina, ja sam ibermenš ibermenš - (nj. Übermensch) filoz.: čovjek izvanrednih tjelesnih i umnih sposobnosti koje prelaze granice ljudske prirode (pa je stoga predodređen za vladara); prema nacističkoj ideologiji pripadnik germanske rase, nadmoćan u odnosu na ostale rase, posebno Židove i Slavene iberzecung - (nj. Übersetzung) prijevod; što bi opet u iberzecungu bilo … imbečilo - (tal. imbecille, rimbecillito) imbecil; ke imbečilo!; da te uvjeri kako te od imbečila vraća u pamet invinoveritas - (autoričina zezancija nastala konverzijom latinske poslovice in vino veritas ‘u vinu je istina, što čovjek trijezan misli to pijan kaže) vino; bure puno bijelog invinoveritasa isfektati - (nj.ausfechten) isprosjačiti, iskamčiti; htjedoše od njega isfektati novac itinerar - (lat. itineris put) opis nekog puta s podacima o stajalištima i udaljenostima; tamo su se, prema ondašnjem itineraru, popeli po lijepom zimskom vremenu i dubokom snijegu Jjauzn - (nj. Jause < slov. Južina ručak, objed) užina; jauzn kod "Krbavca&Pavlovića"; jauznati jesti nešto između glavnih obroka, užinati; jauznovao je i mašinmajstor Balog jegerhozne - (nj. Jägerhose) lovačke hlače, poznata austrijska odjeća za prave lovce, ali i za dječačiće, sastavni dio, primjerice, tirolskog folklora; puceta od jelenskih rogova za jegerhozne Jezuš Ištenem! - (mađ. Jézus, Istenem!) Isuse, Bože moj! Kkajne anung (nj. keine Ahnung) nemam pojma; pojma si nemam, kajne anung Kajzergram - (nj. Kaisergraben "Carski jarak") nekadašnje lovno područje cara Franje Josipa, sjeverno od dravske obale (Theo Binder 2006, str. 136) kajzerica - (nj. [aust. i bav.] Kaisersemmel) vrsta okrugle zemičke s četiri ili pet zavojitih ureza na gornjoj površini; često je išla po svježe kifle i kajzerice kamarila - (nj. Kamarilla < španj. camarilla, riječ nastala u vrijeme španj. kralja Ferdinanda VII. [1784-1833] u prvobitnom značenju ‘kraljeva privatna odaja’, potom u značenju ‘vladi blizak krug ljudi, dvorska klika koja stalno pokušava djelovati na politiku vlade u svoju korist’) društvo, klika; špil karata - kralj herc i ostala kamarila kartofel - (nj. Kartoffel) krumpir; svatko u Europi pojede godišnje 46 kila kartofela ke! - (esek. ke!, nj. geh!) idi!, ma nemoj!; ke kretino! keriti se - (žarg. izvedenica od hr. reg. ker nejasna porijekla. Klaić pretpostavlja da mu je izvornik lat. canus pas) bančiti, lumpovati, bekrijati, "tjerati kera" (Antonić); u jednim baranjskim svatovima, gdje su se kerili i baranjski Šokci kibeći - (nj. kiebizend) kibicirajući, gledajući radoznalo; kibeći više u cukanje sunčanih plovaka no sudjelujući u razgovorima kifla - (nj.[bav. i aust.] Kipfel) roščić, pecivo u obliku potkove, roščića; idi po svježe kifle! Kinderi - (nj. Kinder) djeca; kinderi nisu htjeli jesti kindoš - (izvedenica od nj. Kind sufiksom -oš) dijete; poslije posjeta Zoo-u s kindošima kiosk - (fr..kiosque < tur. köşk) montažna kućica za prodaju robe na ulici; valjalo je tu samo postaviti jedan kiosk kistihand! - (nj. Küss die Hand!) Ljubim ruke!; uslužno se smješkao i građanski ih pozdravljao s kistihand Kišdarda – (mađ. Kisdarda ‘Mala Darda’) tako se nekoć zvala Tvrđavica kišlanj - (mađ. kislány djevojčica, curetak) cura, ženska; odmah je bila uočena jedna kišlanj zeleno našminkana, zeleni lak na noktima klajda - (nj. Kleid) haljina; klajde mladih gospodični klamerica - (nj. Briefklammer) spajalica: listovi zapisnika spojeni klamericama klavir - (nj. Klavier < fr. clavier < lat clavis) glasovir; nema više gospodina Huge Borenića da taj klavir uštima klavirštimer - (nj. Klavierstimmer) stručnjak za ugađanje, usklađivanje klavira; nema više gospodina Huge Borenića, jedinog osječkog klavirštimera klepsidra - (grč. kléptō kradem, skrivam + hýdōr voda) vodeni sat, pješčani sat, njime se mjeri vrijeme pravilnim otjecanjem vode ili curenjem pijeska iz jedne posude u drugu; fini pijesak za neke buduće klepsidre klocna - (nj. Klotz panj, klada) "podmetač, najčešće improviziran, eventual- no obrađen na istu visinu, ovisno o uporabi, komadi cjepanice, ili neki drugi materijali" (Antonić); jedan stari "topolino", postavljen na klocne klozetfrau - (nj. Klosettfrau) zaposlenica u javnom zahodu, brine o higijeni zahoda i naplaćuje njegovo korištenje; ja nemam ni trećinu plaće jedne obične klozetfrau u trulom kapitalizmu kompa - (mađ. komp) skela, splav; vozač donjogradske kompe korman - (mađ. kormány) upravljač; držeći rukama korman desnom nogom opkoračiš i pritisneš desnu pedalu kragn - (nj. Kragen) ovratnik; violet vrpce za kosu ili pod kragn kralj herc - poluprijevodna posuđenica, nj. Herz-König; na pultu lutrijskom smiješio mu se neodoljivo špil karata - kralj herc i ostala kamarila. krautcvekle - (nj. [aust. i bav.] Krautfleckerln) trganci s dinstanim kupusom, hibridni oblik krautcvekle (umjesto krautflekle) rezultat je pučke etimologije realizirane asocijacijom na imenicu cvekle u srpskom jeziku; dok su domaći jeli krautcvekle kredlica - (nj. Gretel) kokica sitne rase; slikoviti prizori s malim kokicama hanzikama i kredlicama kretino - (tal.cretino) kreten; ke, kretino! krizbaum, krispan, krisbaum - (nj. Christbaum) božićno drvce, okićena jela ili bor za Božić; ogroman krizbaum sve do stropa kuma mitmo! - (nj. komm mal mit!, esek. kumol mit!) ajd’ sa mnom! ajd’ s nama!; "Kuma mitmo!” - reče mu pjeskaroš Emil C. Kun tak, libi komšinica! - (hibridni esek. pozdrav: Kun tok, libi komšinica!) Dobar dan, draga komšinice! kurbla - (nj. Kurbel) ručica za pokretanje motora; dodaj mi kurblu! kurblati - (nj. kurbeln okretati ručicu ili što drugo radi stavljanja čega u pogon) voziti okretanjem pedala; kurblati bic voziti se biciklom; i dok je osječkim ulicama u devet navečer kurblao bic; kurblanje bicom vožnja biciklom kuršlus - (nj. Kurzschluss) kratak spoj; izbio kuršlus Lladla - (nj. dijal. Ladl) ladica, ladle mebla ladice namještaja; to ti je u gornjoj ladli lame - (fr. lamé) vrsta sjajne tkanine, metalna svila; ljepotica u svijetlećem lame-trikou lebensraum - (nj. Lebensraum) životni prostor; esekerski lebensraum s početka prošlog stoljeća libling - (nj. Liebling) ljubimac; bijeg osječkog liblinga, čimpike Samija iz novog doma, beogradskog ZOO-a lilihip - lizalica, vrsta bombona na štapiću ili u vidu štapića; rasklimani ringišpil za dječja nedjeljna popodneva s lilihipom lojtre - (nj. Leiter) ljestve; ljepotica se uz glazbeni tuš penjala čeznutljivim lojtricama lokna - (nj. Locke) uvojak kose; svaki tren namještajući na čelu loknu, namjerno nestašno ispadnutu ispod marame lungenbratna, lungić - (nj. Lungenbraten) pisanica, pisana pečenka prodaja stanova pik smrtovnice avaz blumen horoskop kalkulator online knjige cvijece |