Murphyjev zakon Ako nešto može poći naopako, poći će naopako. Pronalaskom računala pokušao je čovjek po prvi puta neživoj tvari dati nešto inteligencije. Kobna odluka. Jer do danas nisu računala ni inteligentna ni kreativna. Ipak, podlost, neiskrenost i prepredenost su u njima već optimalno razvijeni. I tako svaki stvaratelj softvera i hardvera te svaki korisnik - ukratko: svaka računalna žrtva - može proširiti Murphyjev zakon na: Prva digitalna izvedenica Murphyjev zakon je računalima poboljšan. U vrijeme naprednih višezadaćnih operativnih sustava i višekorisničkih postava, suvremena računala su već danas sposobna izvoditi nekoliko zadaća istovremeno (primjerice pasti uz gubitak podataka i istovremeno brisanje jedine postojeće sigurnosne kopije na priključenim tvrdim diskovima i mrežnim pogonima). Druga digitalna izvedenica Sve polazi nizbrdo najednom. Treća digitalna izvedenica Poći će naopako, čak i ako ne može poći naopako. Četvrtom digitalnom izvedenicom (zvanom još i "prva izvedenica prve digitalne izvedenice") Zakon da sve što može poći naopako, polazi naopako, računalima je poboljšan i doveden do savršenstva. Prva elektronička primjena Murphyjevog zakona Kod računala ništa nije nezamislivo, a kamoli nemoguće - osim željenih rezultata. Druga elektronička primjena Murphyjevog zakona U svijetu EOP-a nevolje ne prestaju, već se množe, preklapaju i zajedno nastavljaju. Treća elektronička primjena Murphyjevog zakona Računalne nevolje čekaju najnepovoljniji trenutak, a tada nemilosrdno napadaju. Markovo pitanje uz treću elektroničku primjenu: Jakobov odgovor na Markovo pitanje: Četvrta elektronička primjena Murphyjevog zakona Kod računala se ne može ni u što pouzdati. Čak ni u to da se ni u što ne možeš pouzdati. Peta elektronička primjena Murphyjevog zakona
Šesta elektronička primjena Murphyjevog zakona Nitko ne može zamisliti toliko nevolja koliko ih ima u unutrašnjosti računala. Bernardova tužbalica Ali možete biti sigurni da će se svaka zbiti baš vama. Prva interaktivna primjena Murphyjevog zakona Iza svakog otvorenog prozora vašeg grafičkog korisničkog sučelja čeka jedna računalna nezgoda da vas zaskoči u najnepovoljnijem trenutku i nemilosrdno napadne. Druga interaktivna primjena Murphyjevog zakona I iza svakog zatvorenog prozora vašeg grafičkog korisničkog sučelja čeka jedna računalna nezgoda da vas zaskoči u najnepovoljnijem trenutku i nemilosrdno napadne. Proširenje druge interaktivne primjene Murphyjevog zakona Taj zakon, naravno, vrijedi i za pokazivač miša, spuštajuće, povlačeće i ine izbornike, kao i sve ostalo što se na zaslonu vidi ili ne vidi. Kako računalo i elektronička obrada podataka imaju korijene u matematici, ovaj opći uvod u računalnu marfiologiju ne bi bio potpun bez matematičkih temelja Murphyjevih zakona. Čitatelj mora, ipak, znati, da matematika i binarna, kao i ljudska logika s jedne strane, te EOP s druge, nemaju ništa, baš ništa zajedničkog. Matematička osnovica Murphyjevog zakona
Razlikovni teorem Razlika između digitalne logike i Murphyjevog zakona je u tome što bi se po digitalnoj logici moralo pretpostaviti da sve uvijek na isti način polazi naopako. |