Temeljno pravilo govora i pisanja: Pishi kako goworish, chitay kako pishesh. Redoslijed pisanja: Perma itsraživanjima jendog engleksog Sveuičlišta , poptuno je sveejdno kjoim se resdolijedom pšiu solva u nkeoj rijčei, jeidno je btnio da pvro i psoljednje slovo bduu isparvno naipasni. Osatatk mžoe btii skorz izmejšan, a da rijčei iapk bduu lkao čitljvie. To se dogdaa sotga jer čvojek ne čtia sovlo po svolo, ngeo cjielu rjieč ojdednom. Aoccdrnig to a rscheearch at an Elingsh uinervtisy, it deosn't mttaer in waht oredr the ltteers in a wrod are, the olny iprmoetnt tihng is that frist and lsat ltteer is at the rghit pclae. The rset can be a toatl mses and you can sitll raed it wouthit porbelm. Tihs is bcuseae we do not raed ervey lteter by it slef but the wrod as a wlohe. Začuđujuće, zar ne? A uevijk ste msilili da je pavrpois vžaan. S'poštovnjaem ili Nsiam vrjevoao da zpavrao mgou rzmajueti šot čtaim. Zaavljhuujći nobniečoj mćoi ljdksuog mgzoa, pemra irtažsiavnjima nučainka, njie vžano kjoim su roedsljdoem npiasnaa slvoa u ričjei, jdieno je važno da se pvro i psljdeonje sovlo nlaaze na sovm mstjeu. Otasla solva mgou btii u ptponuom nerdeu i bez ozibra na ovu oloknost, tkest mžeote čtiati bez pobrelma. Ovo je zobg tgoa sto ljduksi mzoak ne čtia savko slvoo poebsno, već rčeiji poramrta kao clejniu. Oavj preomećaj je šljiavo nzavan "tipoglikemija". Kome su još vaanži grmaaitka i prapvois? |