2005.Biologija: Australijski profesori Benjamin Smith, Craig Williams, Michael Tyler, Brian Williams i Yoji Hayasaka te dvije farmaceutske kompanije Firmenich perfume company, Geneva, Švicarska i ChemComm Enterprises, Archamps, Francuska, za studiju o mirisima koje proizvodi 131 vrsta žaba kada su pod stresom. Dinamika fluida: Victor Benno Meyer-Rochow sa International University Bremen, Njemačka i József Gál sa Loránd Eötvös University, Mađarska, jer su iskoristili osnovne principe fizike da bi izračunali pritisak u pingvinu. Oni su u časopisu Polarna biologija objavili rad: "Pritisak koji se proizvodi kada pingvin pušta vetar - proračuni o ptičjoj defekaciji". Ekonomija: Gauri Nanda s Massachusetts iz Institute of Technology, za izum sata budilice koji bježi, skriva se i zvoni u određenim vremenskim intervalima kako bi se ljudi zaista ustali iz kreveta, što povećava broj produktivnih sati u radnom tjednu. Fizika: John Mainstone i Thomas Parnell sa University of Queensland, Australia, za "strpljivo sprovođenje eksperimenta koji je počeo 1927. godine" kojim su pola stoljeća proučavali kako se kugla od katrana polako cijedi kroz lijevak, prosječnom brzinom od jedne kapi u devet godina. Kemija: Edward Cussler i Brian Gettelfinger sa University of Minnesota za pažljivo provođenje eksperimentia kojim su dali odgovor na pitanje da li ljudi plivaju brže u slatkom sirupu ili vodi Književnost: General Sani Abacha, Mariam Sanni Abacha, Jon A Mbeki Esq. i drugi Internet poduzetnici iz Nigerije koji zasipaju svijet e-mailovima s kratkim pričama o tragičnim sudbinama afričkih diktatora i njihovim zarobljenim milijunima, tražeći mali početni kapital kako bi sa naivcima podijelili bogatstvo. Medicina: Gregg A. Miller iz Oak Grove, Missouri, jer je izmislio je umjetni testis za pse, dostupan u tri veličine i tri stupnja tvrdoće. Mir: Claire Rind and Peter Simmons sa University of Newcastle, za elektronsko praćenje aktivnosti moždane ćelije skakavca kome su prikazivane razne scene iz filma "Ratovi zvijezda", kako bi istražili "kako neuron reagira na objekte koji se približavaju". Nutricionizam: Yoshiro Nakamatsu iz Tokija, koji je 34 godine fotografirao i analizirao svaki obrok koji je pojeo. Povijest poljoprivrede: James Watson sa Massey University, New Zealand, za studiju "Značaj eksplozivnih hlača gospodina Richard Buckleya - razmišljanja o jednom aspektu tehnoloških promjena između dva rata". 2004.Biologija: Ben Wilson sa Sveučilišta British Columbia, Lawrence Dill Simon Fraser University, Kanada, Robert Batty iz škotske Udruge za pomorskih znanosti, Magnus Wahlberg Sveučilišta u Aarhusu, Danska, i Håkan Westerberg iz švedskog Nacionalnog odbora ribarstva, za istraživanje kojim je dokazano da haringe očito komuniciraju prđenjem, što je od vojnog značenja radi otklanjanja sumnji da registrirane zvukove proizvode sovjetske podmornice. Ekonomija: Vatikan, za ‘outsourcing’ svojih vjerskih službi u Indiju. Naime, zbog manjka svećenika, mise zadušnice za potrebe katolika iz zapadnih zemalja održavaju se u - Indiji. Popise imena u Bangalore, Delhi, Bombaj i drugdje šalje - bilo emailom ili klasičnom poštom - izravno Vatikan. Fizika: Ramesh Balasubramaniam sa Sveučilišta Ottawa i Michael Turvey sa Sveučilita Connecticut i Haskins Laboratorij, za istraživanje i objašnjenje dinamike hula hoop-a objavljeno pod naslovom "Koordinacijski modusi multisegmentalne dinamike vrćenja hula-hoopa". Javno zdravstvo: Jillian Clarke sa Visoke škole za poljoprivredne znanosti Chicago, a potom Howard University, za istraživanje znanstvene valjanosti pravila ‘pet sekundi’. Za one koji ne znaju, radi se o uvjerenju da hrana koja padne na pod neće biti onečišćena mikrobima ako ju se uspije podignuti i pojesti u roku od pet sekundi. Među rezultatima tog istraživanja vrijedi istaknuti da žene češće jedu s poda nego muškarci, da se bombone i slatkiše mnogo češće pokupi i pojede nego cvjetaču i prokulice, da su - s mikrobiološkog gledišta - podovi chicaške poljoprivredne škole nevjerojatno čisti, te da petsekundno pravilo ne vrijedi ni ‘prebijenog boba’. Kemija: Coca-Cola Company u Velikoj Britaniji, za korištenje napredne tehnologije u flaširanju vode iz Temze, nadijevanju imena ‘Dasani’ svom proizvodu te, potom, njegovom hitnom povlačenju iz prodaje zbog opasno velike količine bromata. Vrijedi dodati da su bromati nastali kao rezultat Coca-Colina procesa ozoniranja vode - sama riječna voda uopće nije imala bromate, otrovne soli elementa broma. Književnost: American Nudist Research Library of Kissimmee, Florida, za očuvanje nudističke povijesti, tako da je svatko može vidjeti. Medicina: Steven Stack Wayne State University, Detroit, i James Gundlach Auburn University, Auburn, Alabama, za rad naslovljen "Učinak country glazbe na samoubojstva", objavljen u časopisu "Social Forces". Mir: Daisuke Inoue iz Hyogo Prefecture, Japan, za izmišljanje karaoke, čime se osigurava potpuno novi način da ljudi nauče tolerirati jedni druge. Psihologija: Daniel Simons Sveučilišta Illinois i Christopher Chabris Sveučilišta Harvard, za prikazivanje da kada ljudi obrate pozornost na nešto, lako previde bilo što drugo - čak i žene u odijelu gorile. Tehnika: Donald J. Smith i njegov otac, Frank J. Smith, Orlando, Florida, za patentiranje combover frizure (načina češljanja kose sa strane tako da prekrije nedostatke na tjemenu). 2003.Biologija: Kees Moeliker, od Natuurhistorisch Muzej Rotterdamu u Rotterdamu, Nizozemska, za znanstveno dokumentiranje prvog znanstveno zabilježenog slučaja homoseksualne nekrofilije u pataka. Ekonomija: Karl Schwärzler i narod Lihtenštajna, za stvaranje mogućim iznajmljivanja cijele zemlje za korporativne konvencije, vjenčanja, bar mitzvahs i druge skupove Fizika: Jack Harvey, John Culvenor, Warren Payne, Steve Cowle, Michael Lawrance, David Stuart, i Robyn Williams iz Australije, koji su proučavali koja je vrsta podloge najbolja za odvlačenje ovaca na striženje. Interdisciplinarna istraživanja: Stefano Ghirlanda, Liselotte Jansson, i Magnus Enquis sa Sveučilišta Stockholm, koji su dokazali da kokoši, baš kao i ljudi, više vole lijepa ljudska lica. Kemija: Yukio Hirose s Kanazawa University, za studiju brončanoga kipa koji zbog sadržaja arsena golubovi zaobilaze. Književnost: John Trinkaus iz Poslovne škole Zicklin u New Yorku, za više od 80 članaka o "anomalijama svakodnevnog života" poput: postotka mladih ljudi koji šiltericu nose naopako, postotka vozača koji se nikad potpuno ne zaustave na "znak obaveznog zaustavljanja", postotka kupaca koji na brzu blagajnu dolaze s više proizvoda nego što je dopušteno ili postotka studenata koji ne vole okus prokulice. Medicina: Eleanor Maguire, David Gadian, Ingrid Johnsrude, Catriona Good, John Ashburner, Richard Frackowiak i Christopher Frith s londonskog University Collegea, koji su znanstveno pokazali da Londonski taxisti imaju veći dio mozga koji je povezan s učenjem i pamćenjem - hipokampus od prosječnoga.Također su pokazali da je hipokampus to veći što taxisti više vremena provode na poslu. Mir: Lal Bihari, Uttar Pradesh, Indija, za trostruko postignuće: za vrlo aktivan život iako je proglašen mrtvim; za posmrtnu kampanju protiv birokratske tromosti i pohlepnih rođaka; i treće, za osnivanje "Udruge mrtvih". Bihari je 1976. godine službeno proglašen mrtvim i s vremenom je pronašao tisuće Indijaca u istoj situaciji. Psihologija: Gian Vittorio Caprara i Claudio Barbaranelli Sveučilišta u Rimu La Sapienza i Philip Zimbardo sa Sveučilišta Stanford, za njihovo izvješće prema kojem glasači ocjenjuju političare prema samo dvije karakteristike osobnosti a ne pet, koliko je uobičajeno u društvenoj interakciji. Tehnika: George Nicholas i pokojni Edward Murphy i John Paul Stapp koji su 1949. izmislili poznati Murphyev zakon: "ako nešto može krenuti krivo, krenut će". 2002.Biologija: britanski znanstvenici N. Bubier, , Phil Bowers i D. Charles Deeming na čelu s Charlesom Paxtonom sa Sveučilišta St. Andrews za istraživanje "Udvaranje nojeva ljudima u uvjetima uzgoja u Britaniji". U studiji se ističe kako se nojevi više udvaraju ljudima nego jedni drugima, jer se u traženju partnera poistovjećuju s ljudima koji su ih odgojili. Ekonomija: čelnici tvrtki Enron i Worldcom te revizori tvrtke Arthur Andersen i dr. za "uvođenje matematičkog koncepta imaginarnih brojeva za korištenje u poslovnom svijetu" Fizika: Arnd Leike s münchenskog sveučilišta koji je nakon dugih i iscrpnih promatranja utvrdio da se postupno gubljenje pivske pjene pokorava matematičkom zakonu eksponencijalnog opadanja. Higijena: Eduardo Segura, iz Tarragona, Španjolska, za izum perilica za mačke i pse, koja nosi komercijalni naziv Lavakan de Aste. Interdisciplinarna istraživanja: Karl Kruszelnicki, znanstevnik sa Sveučilišta u Sidneyu koji je napisao studiju o prljavštini u pupku. On je o vlastitom trošku proveo istraživanje uzoraka prljavštine iz pupka koje mu je poslalo pet tisuća ljudi i zaključio da se prljavština sastoji od vlakana tkanine i odumrlih stanica kože koji u pupak stižu preko trbušnih dlačica. Kemija: Theodore Gray (USA and Switzerland), za prikupljanje mnogih elemenata periodnog sustava, te njihovu montažu u oblik četveronožnog Periodnog stola. Književnost: Vicki Silvers Gier i David S. Kreiner sa Central Missouri State University, za slikovito izvješće "Učinci već postojećih neprimjereno naglašenih riječi na razumijevanje pročitanog". Matematika: Kannoth Sreekumar s Poljoprivrednog sveučilišta u Indiji koji je derivacijom jednadžbi na temelju mjera nekih dijelova tijela uspio napraviti procjenu ukupne površine indijskog slona. Medicina: Chris McManus s londonskog University College za rasvjetljavanje višestoljetnog problema nejednakih mošnji u istraživanju "Asimetrija testisa kod ljudi i antičkih skulptura". Dok je bio na ljetovanju u Italiji, McManus se sjetio tvrdnje jednog povjesničara iz 18. stoljeća da su na skulpturama "lijevi testisi uvijek veći, baš kao u ljudi". On je podvrgnuo pomnom pregledu 1076 anatomski preciznih muških skulptura i zaključio da je povjesničar imao pravo glede većine skulptura, ali je pogriješio s ljudima, jer su kod njih obično veći desni testisi. Mir: Keita Sato, Dr. Matsumi Suzuki, i Dr. Norio Kogure, iz Japana za promicanje mira i harmonije između vrst izumom kompjutorskog prevoditelja laveža na "ljudski jezik". Ta sprava mjeri ton psećeg laveža i tako pokazuje njegovo raspoloženje. 2001.Astrofizika: Jack van Impe i Rexelli Van Impe iz Jack van Impe ministarstva iz Rochester Hillsa u Michigan, za njihovo otkriće da crne rupe ispunjavaju sve tehničke uvjete za lokaciju Pakla. Biologija: Buck Weimer iz Puebla u Coloradu za izum pročišćivača zraka za donje rublje sa zamjenjivim filterom od ugljena koji uklanja smrdljive plinove prije nego pobjegnu van. Ekonomija: Joel Slemrod sa Poslovne škole Sveučilišta u Michiganu, te Wojciech Kopczuku sa Sveučilišta British Columbia, za njihov zaključak da su ljudi pronašli način odgoditi svoju smrt ako bi ih to kvalificiralo za nižu stopu poreza na nasljedstvo. Fizika: David Schmidt sa Sveučilišta u Massachusettsu, zbog djelomičnog objašnjenja učinka tuš-zavjese: tuš zavjesa sklona je talasati se prema unutra dok se netko tušira. Javno zdravstvo: Chittaranjan Andrade i BS Srihari sa Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje i neuroznanost u Bangaloreu, Indija, za njihovo "sondirano" medicinsko otkriće da je kopanje nosa uobičajena aktivnost među mladima. Književnost: John Richards iz Bostona u Engleskoj, osnivaču Društva za zaštitu apostrofa, za napore da zaštiti, promiče i brani razlike između plurala i posesiva (posvojnih zamjenica, pridjeva...) Medicina: Peter Barss sa Sveučilišta McGill u Kanadi, zbog njegovog dojmljivog medicinsko izvješća "Ozljede zbog pada kokosa". Mir: Viliumas Malinauskas iz Grutasa u Litvi, za stvaranje zabavnog parka poznatog kao "Staljinov svijet". Psihologija: Lawrence W. Sherman sa Sveučilišta Miami u Ohiu, zbog utjecajnog izvještaja o rezultatima istraživanja "Ekološke studije Glee-a u malim skupinama djece predškolske dobi". (Glee je tinejdžerska serija) Tehnologija: John Keogh iz Hawthorna u Victoriji, Australija, za patentiranje kotača u 2001. godini, i Australskom patentnom uredu (IP Australija) za dodjelu mu inovacije ovog patenta. 2000.Biologija: Richard Wassersug sa Sveučilišta Dalhousie, za njegovo izvješće iz prve ruke, "O usporednosti okusa nekih punoglavaca u sušnom razdoblju Kostarike" Ekonomija: velečasni Sun Myung Moon, za povećanje učinkovitosti i stabilnog rasta industrije masovnih vjenčanja, s, prema njegovim izvješćima, 36 parova istovremeno vjenčanih 1960. godine, 430 parova istovremeno vjenčanih 1968. godine, 1.800 parova istovremeno vjenčanih 1975., 6000 parova istovremeno vjenčanih 1982., 30.000 parova istovremeno vjenčanih 1992. godine, 360.000 parova istovremeno vjenčanih 1995. godine, a 36,000,000 parova istovremeno vjenčanih 1997. Fizika: Andre Geim sa Sveučilišta u Nijmegenu, u Nizozemskoj, i Michael Berry sa Sveučilišta Bristol u Engleskoj, za korištenje magneta da bi levitirali žabu. Geim je kasnije podijelio Nobelovu nagradu za fiziku 2010 godine, za svoje istraživanje grafena , i to je prvi put da je netko dobio obje Nobelove nagrade (i pravu i Ig). Javno zdravstvo: Jonathan Wyatt, Gordon McNaughton, i William Tullet iz Glasgowa, za njihovo alarmantno izvješće, "Krah WC-a u Glasgowu". Kemija: Donatella Marazziti, Alessandra Rossi i Giovanni B. Cassani sa Sveučilišta u Pisi, Italija, i Hagop S. Akiskal sa Sveučilišta u Kaliforniji, San Diego, za njihovo otkriće da se, biokemijski, romantična ljubav ne može razlikovati od teškog opsesivno kompulzivnog poremećaja. Književnost: Jasmuheen (ranije poznat kao Ellen Greve) iz Australije, prve dame Breatharianisma, za svoju knjigu Živjeti na svjetlu, koja objašnjava da, iako neki ljudi jedu hranu, ona im zapravo nije potrebna. Medicina: Willibrord Weijmar Schultz, Peko Van Andel i Eduard Mooyaart Groningen iz Nizozemske, i Ida Sabelis iz Amsterdama, za njihovo prosvjetljujuće izvješće" Magnetska rezonanca muških i ženskih genitalija tijekom snošaja i žensko seksualno uzbuđenje." Mir: Kraljevska mornarica, za izdavanje naredbe svojim mornarima da prestanu koristiti živu municiju, i umjesto toga da samo viču "Bang!" Psihologija: David Dunning sa Sveučilišta Cornell i Justin Kruger sa Sveučilišta u Illinoisu, za njihovo skromno izvješće, "Neobrazovani i nesvjesni: Kako poteškoće u prepoznavanju vlastite nesposobnosti dovode do napuhane samoprocjene". Informatika: Chris Niswander iz Tucsona u Arizoni, za izmišljanje PawSense-a, programa koji tjera mačku s tipkovnice računala. 1999.Biologija: Dr. Paul Bosland, ravnatelj Instituta Chile Pepper, New Mexico State University, Las Cruces, Novi Meksiko, za uzgoj nezačinjene jalapeno chili paprike. Fizika: dr Len Fisher iz Batha u Engleskoj i iz Sydneya u Australiji za izračunavanje optimalnog načina kako umočiti keks. Također, profesoru Jean-Marcu Vanden-Broecku sa Sveučilišta East Anglia u Engleskoj i Belgiji, i Josephu Kelleru iz SAD-a za izračun kako sipati čaj iz čajnika da se ne prosipa ni kapljica. Kemija: Takeshi Makino, predsjednik Detektivske agencije za sigurnost u Osaki, Japan, zbog povezanosti sa S-check, sprejom za otkrivanje nevjere koji žene mogu aplicirati na donje rublje svojih muževa. Književnost: dodijeljena Instituciji za britanske standarde za šest stranica specifikacija (BS 6008) kako na odgovarajući način pripraviti šalicu čaja. Kontrolirana zdravstvena njega: George Blonsky i Charlotte Blonsky iz New Yorka i San Josea, Kalifornija, za izmišljanje uređaja (US Patent 3216423) za pomoć ženama kod rađanja: Žena se zaveže na kružni stol, a stol zatim se okreće velikom brzinom. Medicina: dr Arvidu Vatleu iz Storda, Norveška, za pažljivo skupljanje, razvrstavanje i kontempliranje koje su vrste spremnika njegovi pacijenti odabrali prilikom slanja uzoraka urina. Mir: Charl Fourie i Michelle Wong iz Johannesburga u Južnoj Africi, za izmišljanje Blastera, bacač plamena na pedalni pogon, koji vozači mogu koristiti protiv kradljivaca automobila. Sociologija: Steve Penfold, sa Sveučilišta York u Torontu, za doktorsku tezu o povijesti kanadskih trgovina krafnama. Zaštita okoliša: Hyuk-ho Kwon iz tvrtke Kolon u Seulu u Južnoj Koreji, za izmišljanje samoparfimirajućeg poslovnog odijela. Znanstveno obrazovanje: dodijeljena Odboru za obrazovanje države Kansas i Odboru za obrazovanje države Colorado, za nalog da djeca ne bi trebala vjerovati u Darwinove teorije evolucije ništa više nego što vjeruju u Newtonove teorije gravitacije, Faradayeve i Maxwellove teorije elektromagnetizma, ili Pasteurovu teoriju da su klice uzrok bolesti. 1998.Biologija: Peter Fong sa koledža Gettysburg u Gettysburgu, Pennsylvania, za doprinos sreći školjki dajući im Prozac. Ekonomija: Richard Seed iz Chicaga za njegove napore da napravi zalihe za svjetsko gospodarstvo kloniranjem sebe i drugih ljudi. Fizika: Deepak Chopri iz The Chopra Centra za dobrobit u La Jolli, Kalifornija, zbog jedinstvene interpretacije kvantne fizike, koja se može primjeniti život, slobodu i potragu za ekonomskom srećom. Kemija: Jacques Benveniste iz Francuske, zbog homeopatskog "otkrića" da ne samo da voda ima memoriju, nego da se informacije mogu prenositi preko telefonske linije i interneta Književnost: dodijeljena dr Mari Sidoli iz Washingtonua, DC, za njezino poučno izvješće "Prđenje kao obrana od neizrecive strave". Medicina: dodijeljena pacijentu Y i njegovim liječnicima, Caroline Mills, Meirion Llewelyn, Davidu Kellyu, i Peteru Holtu iz Royal Gwent bolnice u Newportu za oprezno medicinsko izvješće, "Čovjek koji je ubo prst i smrdio na trulež pet godina". Mir: dodijeljena premijeru Indije, Shri Atal Bihari Vajpayeeu i premijeru Pakistana, Nawazu Sharifu, za svoje agresivno mirne detonacije atomskih bombi. Sigurnosni Inženjering: Troy Hurtubise iz North Baya, Ontario, za razvoj i osobno testiranje oklopa koji je neosjetljiv na grizli medvjeda. Statistika: Jerald Bain iz bolnice Mt. Sinai u Torontu i Kerry Siminoski sa Sveučilišta u Alberti, za njihovo pažljivo izmjereno izvješće, "Odnos visine, penisne duljine i veličine stopala". Znanstveno obrazovanje: Dolores Krieger, prof emeritus Sveučilišta New York, za dokazivanje osnovanosti terapijskog dodira, načina na koji medicinske sestre manipuliraju energetskim poljima bolnih pacijenata pažljivo izbjegavajući fizički kontakt s tim bolesnicima. 1997.Astronomija: Richard C. Hoagland iz New Jerseya, za utvrđivanje umjetnih obilježja na Mjesecu i na Marsu, uključujući ljudsko lice na Marsu i deset milja visoke zgrade na suprotnoj strani Mjeseca Biologija: T. Yagyu i njegovim kolegama iz Sveučilišne bolnice u Zürichu, Švicarska, Medicinskom sveučilištu Kansai u Osaki, Japan, a Istraživačkom centru za neuroznanstvene tehnologije u Pragu, Češka Republika, za otkriće da ljudski mozak pokazuje drugačije obrasce moždanih aktivnosti pri žvakanju gume za žvakanje različitih okusa. Ekonomija: Akihiro Yoko iz Wiz Company u Chibi, Japan i Aki Mait iz Bandai Company u Tokiju, za preusmjeravanje milijuna ljudskih sati rada u uzgoj virtualnih kućnih ljubimaca. Entomologija: Mark Hostetler sa Sveučilišta u Floridi, za njegovu knjigu, To ljepljivo na vašem automobilu, koji identificira razlijepljene insekte koje se pojavljuju na prozorima automobila. Fizika: John Bockris sa Sveučilišta Texas A & M, za postignuća u hladnoj fuziji, u transmutaciji baznih elemenata u zlato, i za elektrokemijsko spaljivanje kućnog smeća. Književnost: Doron Witztum, Eliyah Rips, i Yoav Rosenberg iz Izraela, te Michael Drosnin iz Sjedinjenih Država, za njihovo jamčeno statističko otkriće skrivenog koda u Bibliji. Komunikacije: Sanford Wallace, predsjedniku Cyber Promotionsa iz Philadelphije. Ništa nije zaustavilo ovog samoprozvanog kurira za isporuku elektroničkih junk mailova cijelom svijetu. Medicina: Carl J. Charnetski i Francis X. Brennan, Jr. sa Sveučilišta Wilkes, James F. Harrison iz Muzak doo u Seattleu, Washington, za njihovo otkriće da slušanje muzike stimulira proizvodnju imunološkog sustava i na taj način može pomoći spriječiti prehladu. Meteorologija: Bernard Vonnegut sa Državnog sveučilišta New Yorka u Albanyju, za njegovo izvješće " Raščupanost kokoški kao mjera brzine vjetra tornada." Mir: Harold Hillman sa Sveučilišta Surrey u Engleskoj, za njegovo izvješće " Eventualna bol doživljena tijekom izvršenja smrtne kazne različitim metodama". 1996.Biologija: Anders Baerheim i Hogne Sandvik sa Sveučilišta u Bergenu, Norveška, za izvještaj "Utjecaj piva, češnjaka i kiselog vrhnja na apetit pijavica". Biološka raznolikost: Chonosuke Okamura iz Okamura Laboratorija za fosile u Nagoyi, Japan, za otkriće fosila dinosaura, konja, zmajeva, i više od tisuću drugih izumrlih "mini-vrsta", od kojih je svaka manja od 0,25 mm u duljinu. Ekonomija: Dr. Robert J. Genco sa Sveučilišta u Buffalu za otkriće da je "financijski pritisak pokazatelj rizika za destruktivne parodontne bolesti." Fizika: Robert Matthews sa Sveučilišta Aston u Engleskoj, za studije Murphyjevog zakona, a pogotovo za dokazivanje da tost često padne na stranu namazanu maslacem. Javno zdravstvo: Ellen Kleist iz Nuuka na Grenlandu i Harald Moi iz Osla u Norveškoj, za njihova upozoravajuća medicinska izvješća o "prijenosu gonoreje preko lutke na napuhavanje." Kemija: George Goble sa Sveučilišta Purdue, za njegov zasljepljujuć svjetski rekord u vremenu potrebnom za paljenje roštilja: tri sekunde, uz upotrebu ugljena i tekućeg kisika. Književnost: dodijeljena urednici časopisa Social Text za objavljivanje članka sastavljenog pod varljivim izlikama koje su umotane u apsurdnu ali teoretski specijaliziranu izjavu o prirodi gravitacije u blatu akademskih žargonizama povezanih s humanističkim odjelom. (Vidi Sokal Affair za detalje). Medicina: James Johnston iz RJ Reynoldsa, Joseph Tadde iz U.S.Tobacco-a, Andrew Tisch iz Lorillarda, William Campbell iz Philip Morrisa, Edward A. Horrigan iz Liggett Group, Donald S. Johnston iz American Tobacco Company te Thomas E. Sandefur, Jr., predsjedniku Brown i Williamson Tobacco Company, za njihovo neosporivo otkriće, o čemu svjedoči američki Kongres, da nikotin nije zarazan. Mir: Jacques Chirac, predsjedniku Francuske, za spomen na pedesetu godišnjicu Hirošime testiranjima atomskih bombi u Pacifiku. Umjetnost: Don Featherston iz Fitchburga u Massachusettsu, za njegov ukrasni evolucijski izum, plastičnog ružičastog plamenca. Featherstone je prvi dobinik Ig Nobelove nagrade koji se osobno pojavio na dodjeli nagrada. 1995.Ekonomija: Dodijeljena zajednički Nicku Leesonu i njegovim nadređenima u Barings banci, i Robertu Citronu iz okruga Orange u Kaliforniji, za korištenje računa derivata da bi pokazali da svaka financijska institucija ima svoja ograničenja. Fizika: Dominiqu MR Georget, R. Parker, i Andrewu C. Smith iz Norwicha u Engleskoj, za njihovu strogu analizu vlažnih žitarica za doručak. To je objavljeno u izvješću pod naslovom "Istraživanje učinaka udjela vode na zbijeno ponašanje pahuljica od žitarica za doručak." Javno zdravstvo: Martha Kold Bakkevig sa SINTEF Unimed iz Trondheima u Norveškoj, i Ruth Nielsen sa Tehničkog sveučilišta u Danskoj, za njihovu iscrpnu studiju "Utjecaj vlažnog donjeg rublja na termoregulacijske odgovore i osjet ugodnosti u hladnom." Kemija: Bijan Pakzad sa Beverly Hillsa, za stvaranje DNK kolonjske vode i DNK parfema, od kojih niti jedna ne sadrži deoksiribonukleinsku kiselinu (DNK), a obje dolaze u bočici oblika trostruke zavojnice. Književnost: David B. Busch i James R. Starling iz Madisona u Wisconsinu, za njihovo istraživačko izvješće, "Rektalna strana tijela: Izvješće o slučajevima i sveobuhvatan pregled svjetske književnosti." Navodi uključuju izvješća o, među ostalim stavkama: sedam žarulja; oštraču noževa; dvije ručne svjetiljke; žičanoj opruzi; burmutici; kanti za ulje s krumpirom kao čepom; jedanaest različitih oblika voća, povrća i drugih namirnica; zlatarovoj pili; zamrznutom svinjskom repu; limenoj šalici; čaši za pivo; i izuzetnoj kolekciji u vlasništvu jednog pacijenta, koja se sastoji od naočala, ključa za kofer, torbice za duhan i časopisa. Medicina: Marci E. Buebel, David S. Shannahoff-Khals, i Michael R. Boyle, za njihovu studiju pod nazivom "Učinci prisilnog disanja na jednu nosnicu na spoznaju" Mir: Nacionalni parlament Tajvana, za dokazivanje da političari više dobivaju međusobnim udaranjem, lupanjem i gušenjem nego vođenjem ratova protiv drugih naroda. Nutricionizam: John Martinez iz tvrtke J. Martinez & Company u Atlanti, za Luak kavu, najskuplju kavu na svijetu, koja je izrađena od kave progute probavljene od strane luaka, životinje nalik risu koja obitava u Indoneziji. Psihologija: Shigeru Watanabe, Junko Sakamoto, i Masumi Wakiti sa Sveučilišta Keio , za njihov uspjeh u treniranju golubova da razlikuju radove Picassa i Moneta. Stomatologija: Robert H. Beaumont iz Shoreviewa, Minnesota, za njegovu pronicljivu studiju "Preference pacijenata na zubni konac obložen ili neobložen voskom". 1994.Biologija: W. Brian Sweeney, Brian Kraft-Jacobs, Jeffrey W. Britton, i Wayne Hansen, za njihovu revolucionarnu studiju, " Zastoj stolice kod vojnih osoba: Rasprostranjenost među američkim postrojbama na ratnom položaju", a pogotovo za njihovu numeričku analizu učestalosti pražnjenja crijeva. Ekonomija: Juan Pablo Dávila iz ilea, neumornom trgovcu financijskih budućnosti i bivši djelatnik državne tvrtke Codelco, za nalog njegovom računalu da "kupi", kada je mislio "prodati". On je nakon toga pokušao nadoknaditi svoje gubitke provodeći sve neprofitabilnije transfere, čime je na kraju izgubio 0,5 posto čileanskog bruto nacionalnog proizvoda. Davila je nemilosrdnim postignućem inspirirao svoje sunarodnjake na stvaranje novog glagola "davilar", što znači "kraljevski loše zakrpati". Entomologija: Robert A. Lopez u Westportu, NY, hrabrom veterinaru i prijatelju svih bića, velikih i malih, zbog niza eksperimenata u izlučivanju ušnih gnjida iz mačaka, umetanja u svoje uho, i pažljivom promatranju i analizi rezultata. Fizika: Dodijeljena Japanskoj meteorološkoj agenciji za sedmogodišnju studiju u kojoj su proučavali da li mrdanje repa soma uzrokuje potrese. Ovaj dobitnik nije službeno na popisu, jer je nominacija temeljena na nečemu za što se ispostavilo da su nepotpune objave u tisku. Kemija: Bob Glasgow, senatoru države Texas, mudrom piscu logičnog zakona, za sponzoriranje zakona o kontroli lijekova iz 1989. godine, koji kaže da je ilegalno kupiti čaše, bočice, epruvete, ili drugi laboratorijski stakleni pribor bez dozvole Književnost: L. Ron Hubbard, gorljivom autoru znanstvene fantastike i utemeljitelju scijentologije, zbog škripavo dobre knjige, naziva Dijanetika, koja je čovječanstvu vrlo isplativa, ili bar jednom dijelu čovječanstva. Matematika: dodijeljena Južnoj Baptistističkoj Crkvi Alabame, matematičkim mjeračima morala, za njihovu procjenu po županijama koliko će građana Alabame ići u pakao ako se ne pokaju. Medicina: Dvije nagrade. Prva, pacijentu X, bivšem američkom marincu , hrabroj žrtvi otrovnog ugriza svog kućnog ljubimca čegrtuše, zbog odlučnog korištenja terapije elektrošokovima. Na svoje inzistiranje, automobilski kabeli svjećica su vezani za usnu, a motor automobila držan na gasu na 3.000 okretaja u minuti, cijelih pet minuta. Druga, dr Richardu C. Dartu iz Toksikološkog zavoda Rocky Mountain-a, i dr Richardu A. Gustafsonu iz Centra zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Arizoni, za njihovo dobro utemeljeno medicinsko izvješće, "Neuspjeh strujnog udara u tretmanu uklanjanja otrova čegrtuše. Mir: John Hagelin sa Sveučilišta Maharishi i Institut za znanost, tehnologiju i javnu politiku, za njegov eksperimentalni zaključak da je 4000 obučenih meditanata izazvalo pad nasilnog kriminala u Washingtonu za 18%. Psihologija: Lee Kuan Yew, bivšem premijeru Singapura, za njegovu tridesetogodišnju studiju u kojoj je proučavao učinak kažnjavanja tri milijuna građana Singapura kad god bi pljuvali, žvakali žvakaće gume ili hranili golubove. 1993.Biologija: Paul Williams Jr. iz Zdravstvenog zavoda Oregona i Kenneth W. Newel iz Liverpoolske škole tropske medicine, odvažnim biološkim detektivima, za njihovu pionirsku studiju "Izlučivanje salmonele kod svinja koje služe za rekreativno jahanje" Ekonomija: Ravi Batri s Južnjačkog Metodističkog sveučilišta, mudri ekonomist i najprodavaniji autor "Velike depresije" 1990 i "Preživjeti Veliku depresiju" 1990. za prodaju dovoljno primjeraka svojih knjiga da vlastoručno spriječi svjetski ekonomski kolaps. Fizika: Corentin Louis Kervran iz Francuske, obožavatelju alkemije, za njegov zaključak da je kalcij u ljuskama kokošjih jaja stvoren procesom hladne fuzije. Kemija: James Campbell i Gaines Campbell iz Lookout Mountain-a, Tennessee, posvećenim isporučiteljima mirisa, za izmišljanje mirisne trake, omraženog načina na koji se parfem stavlja na stranice časopisa. Književnost: T. Morrison, E. Topola, R. Califf, F. Van de Werf, PW Armstrongu i njihovim koautorima, njima 972-jici, za objavljivanje medicinskog istraživačkog rada koji ima sto puta više autora nego stranica. Autori su iz sljedećih zemalja: Australija, Belgija, Kanada, Francuska, Njemačka, Irska, Izrael, Luksemburg, Nizozemska, Novi Zeland, Poljska, Španjolska, Švicarska, Velika Britanija i SAD. Matematika:. Robert W. Faid u Greenvillu, Južna Karolina, naprednom i vjernom vidovnjaku za statistiku, za precizan izračun izgleda (710,609,175,188,282,000 do 1) da je Mihail Gorbačov Antikrist. Medicina: James F. Nolan, Thomas J. Stillwell, i John P. Sands, Jr., medicinskim ljudima milosrđa, za njihovo mukotrpno istraživanje, "Akutnog upravljanja penisom zarobljenim smičkom". Mir: Pepsi-Cola podružnica na Filipinima, za sponzoriranje natječaja za stvaranje milijunaša, a zatim objavljivanja pogrešnog dobitnog broja, a time i poticanje ujedinjavanja 800.000 buntovnički nastrojenih nesuđenih pobjednika, te zbližavanja mnogo zaraćenih strana po prvi put u nacionalnoj povijesti. Potrošački inženjering: Ron Popeil, neprestanom izumitelju i vječnom prodavaču večernje televizije, za redefiniranje industrijske revolucije s uređajima kao Veg-O-Matic, džepno pecanje, gospodin mikrofon, mutilica koja miksa jaja unutar ljuske. Psihologija: John E. Mack s Harvardske Medicinske škole i David M. Jacobs sa Sveučilišta Temple, za njihov zaključak da su ljudi koji vjeruju da su ih oteli vanzemaljci iz svemira vjerojatno u pravu, a pogotovo za njihov zaključak da je " fokus otmica proizvodnja djece ". Vizionarska tehnologija: Jay Schiffman iz Farmington Hills-a, Michigan, prošvikanom izumitelju AutoVisiona, uređaja koji projicira slike na način da je moguće voziti automobil i gledati televiziju u isto vrijeme, i Michiganskom državnom zakonodavnom tijelu, koje je potonje odobrilo kao legalno. 1992.Arheologija: Éclaireurs de France (Francuska izviđačka organizacija), za pothvat u kojem su u akciji čišćenja i brisanja grafita obrisali i prapovijesne crteže iz spilje Meyrieres pored francuskog sela Bruniquel Biologija: Dr. Cecil Jacobson, neumorni velikodušni donor sperme, i plodan patrijarh banke spermija, za osmišljavanje jednostavne metode kontrole kvalitete jednom rukom (zbog igre riječi, ovako sam prevela - single-handed inače znači bez pomoći tj. samostalno ) Ekonomija: Investitori iz "Lloyda iz Londona", nasljednici 300 godina tupog razboritog upravljanja, za njihov hrabar pokušaj da osiguraju katastrofu odbijajući plaćanje za gubitke svoje tvrtke. Fizika: David Chorley i Doug Bower lavovi niskoenergetske fizike, za svoje kružne doprinose teoriji polja na temeljene na geometrijskom uništenju engleskih usjeva. Kemija: Ivette Bassa, konstruktor šarenih koloida, za ulogu u krunskom postignuću kemije 20. stoljeća, sintezu svijetlo plavog želea Književnost: Yuri Struchkov nezaustavljiv autor iz Instituta za Organoelementarne spojeve u Moskvi, za 948 znanstvenih radova objavljenih između 1981. i 1990. godine, u prosjeku više od jednog svakih 3,9 dana. Medicina: F. Kanda, E. Yagi, M. Fukuda, K. Nakajima, T. Ohta, and O. Nakata iz Istraživačkog centra Shiseido u Yokohami, za njihovo pionirsko istraživanje "Rasvjetljavanje kemijskih spojeva odgovornih za neugodan miris stopala" , posebno za njihov zaključak da kod ljudi koji misle da im stopala smrde, smrde, a kod onih koji to ne misle, ne smrde. Mir: Daryl Gates, bivši šef policije u gradu Los Angeles, za svoje nesavladivo snažne metode zbližavanja ljudi. Nutricionizam: Upotrebljivači SPAM-a, hrabri potrošači konzerviranih prehrambenih namirnica, za 54 godine probave koja ne bira. Umjetnost: Jim Knowlton, suvremeni renesansni čovjek , zbog klasičnog plakata anatomije "penisa iz životinjskog carstva", te američkoj Nacionalnoj zakladi za umjetnost, za poticanje gospodina Knowltona na proširivanje svog rada u obliku pop-up knjiga. 1991.Biologija: Robert Klark Graham, selektor sjemena i prorok razmnožavanja, za njegov pionirski projekt Repozitorija za izbor zametaka, banke sperme koja prihvaća donacije isključivo dobitnika Nobelove nagrade i sudionika Olimpijskih igara Ekonomija: Michael Milken, titan Streeta, otac visokorizičnih obveznica, kojem je svijet dužan. Fizika: Thomas Kyle, za otkriće najtežeg elementa u svemiru - Administratiuma. Interdisciplinarna istraživanja: Josiah S. Carberry, za njegov rad u psihokeramici za studiju "Napuknuto posuđe". Kemija: Jacques Benveniste, plodni preobratitelj i požrtvovni dopisnik časopisa "Nature", zbog svog upornog "otkrića" da je voda, H2O ,inteligentna tekućina, i za dokazivanje, na njegovo zadovoljstvo, da voda posjeduje sposobnost pamtiti događaje dugo nakon što su nestali svi znakovi njihovog zbivanja (vidi pamćenje vode, njegov prijedlog objašnjenja homeopatije) Književnost: Erich von Däniken, vizionarski pripovjedač i autor Kočije bogova, za objašnjenje kako je ljudska civilizacija bila pod utjecajem drevnih astronauta iz svemira Medicina: Alan Kligerman, pronalazač probavog oslobođenja, osoba koja pobjeđuje pare i izumitelj Beano-a, za svoj pionirski rad s tekućinama koje sprečavaju napirenost, plinovitost, neugodu i sramotu. Mir: Edward Teller, otac hidrogenske bombe i prvi pobjednik sustava naoružanja "Ratovi zvijezda", za cjeloživotne napore da promijeni značenje mira kakvog ga mi znamo. Obrazovanje: J. Danforth Quayle, američki podpredsjednik od 1989-93, za demonstriranje, bolje od ikoga, potrebe za znanstvenim obrazovanjem. Pješačka tehnologija: Paul DeFanti, borac za javnu sigurnost, za njegov izum Buckybonnet, geodezijskih modnih struktura koje pješaci nose kako bi zaštitili svoje glave i sačuvali svoju pribranost". |