LEKSIKONI

VEDRI DUH

Nagrada Ig Nobel svojevrsna je parodija na Nobelove nagrade i dodjeljuju se svake godine za istraživanja koja, kako kažu organizatori, prvo ljude nasmiju, a onda ih potaknu na razmišljanje. Ime je dobila kao igra riječi, od engleskog "ignoble" (nedostojan, besmislen) i prezimena Alfreda Nobela.

Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje u SAD na sveučilištu Harvard. Povodom dodjele organizira se gala večer, sama ceremonija se odvija na isti način kao kod dodjele Nobelove nagrade, čak i samog Ig Nobela u pravilu dodjeljuju znanstvenici koji su uistinu dobili Nobelovu nagradu. Svečanost je sponzorirana od strane američkog znanstveno-humorističkog časopisa Annals of Improbable Research (AIR) i kosponzorirana od Harvard Computer Society, od Harvard-Radcliffe Science Fiction Association i od Harvard-Radcliffe Society of Physics Students.

Nagrada ima deset disciplina, mada one nisu iste svake godine, kao kod pravog Nobela, već se osmišljavaju u skladu sa ludošću samih otkrića koja se nagrađuju. Zbog toga je spisak disciplina raznovrstan, mada postoje i one koje su već postale tradicionalne.

Prva ceremonija Ig Nobelove nagrade održana je 1991. pod geslom "za radove koji se ne mogu i koji ne bi smjeli biti ponovljeni". Tijekom godina podijeljene su nagrade tvorcima najblesavijih, najbeskorisnijih i najnevjerojatnijih radova i izuma iz različitih područja.


2017

Anatomija: James Heathcote za njegovo medicinsko istraživanje "Zašto stari muškarci imaju velike uši"

Biologija: Kazunori Yoshizawa, Rodrigo Ferreira, Yoshitaka Kamimura i Charles Lienhard za njihovo otkriće ženskog penisa i muške vagine kod pećinskog kukca

Dinamika fluida: Jiwon Han za proučavanje dinamike prskanja tekućine, kako bi utvrdio što se događa kada osoba hoda unatrag dok nosi šalicu kave. Nagrađeni rad dinamike fluida otkriva da je manja vjerojatnost prolijevanja kave kad se hoda prema naprijed, ali upozorava da "hodanje unatraške, mnogo više od suzbijanja rezonancije, drastično povećava mogućnost saplitanja o kamen ili zabijanja u kolegu koji prolazi, koji bi također mogao hodati unatraške (ovo bi definitivno dovelo do prolijevanja)".

Ekonomija: Matthew Rockloff i Nancy Greer za njihove eksperimente o tome kako kontakt sa živim krokodilom utječe na nečiju volju za kockanjem

Fizika: Marc-Antoine Fardin za korištenje dinamike fluida kako bi dobili odgovor na pitanje "Može li mačka biti ujedno i kruta tvar i tekućina?"

Kognicija (spoznaja): Matteo Martini, Ilaria Bufalari, Maria Antonietta Stazi i Salvatore Maria Aglioti za dokazivanje kako mnogi identični blizanci ne mogu vizualno raspoznati sebe od svog brata ili sestre na fotografijama.

Medicina: Jean-Pierre Royet, David Meunier, Nicolas Torquet, Anne-Marie Mouly i Tao Jiang za korištenje napredne tehnologije magnetne rezonancije za skeniranje mozga kako bi izmjerili u kojoj mjeri se nekim ljudima gadi sir te koji dijelovi mozga pridonose osjećaju gađenja u prisustvu sira.

Mir: Milo Puhan, Alex Suarez, Christian Lo Cascio, Alfred Zahn, Markus Heitz i Otto Braendli za prikaz kako je redovito sviranje didgeridooa učinkovit tretman protiv opstruktivne apneje i hrkanja

Nutricionizam: Fernanda Ito, Enrico Bernard i Rodrigo Torres za prvo znanstveno izvješće o ljudskoj krvi u prehrani dlakavonogog šišmiša vampira

Porodništvo: Marisa López-Teijón, Álex García-Faura, Alberto Prats-Galino i Luis Pallarés Aniorte za pokazivanje kako ljudski fetus u razvoju snažnije reagira na glazbu koja elektromehanički svira u majčinoj vagini od one koja svira na majčinom stomaku. Uređaj za fetalnu akustičku stimulaciju, patent ES2546919B1, odobren 29. 09. 2015. Luisu i Marii... (također nude i proizvod temeljen na istraživanju pod nazivom Babypod).

2016.

Biologija: Charlesu Fosteru, za življenje u divljini kao, u različito vrijeme, jazavac, vidra, jelen, lisica i ptica, i Thomasu Thwaitesu (Velika Britanija) za stvaranje proteze za udove koja mu je omogućila da se kreće kao, i provodi vrijeme lutajući brdima u društvu koza.

Ekonomija: Mark Avis, Sarah Forbes i Shelagh Ferguson Novi Zeland i Velika Britanija) za procjenu zapaženih ličnosti rocka, s perspektive prodaje i marketinga.

Fizika: Gábor Horváth, Miklós Blahó, György Kriska, Ramón Hegedüs, Balázs Gerics, Róbert Farkas, Susanne Åkesson, Péter Malik i Hansruedi Wildermuth (Mađarska, Španjolska, Švedska, Švicarska) za otkrivanje zašto su konji bijele dlake najotporniji na konjske muhe, i za otkrivanje zašto  vretenca fatalno privlače crni nagrodbni spomenici.

Kemija: Volkswagen (Njemačka) za rješavanje problema prevelikog otpuštanja automobilskih ispušnih plinova automatskim, elektromehaničkim smanjivanjem otpuštanja ispušnih plinova prilikom testiranja automobila.

Književnost: Fredrik Sjöberg (Švedska) za njegovu autobiografiju u tri toma koja govori o užitcima skupljanja muha koje su mrtve i muha koje još nisu mrtve.

Medicina: Christoph Helmchen, Carina Palzer, Thomas Münte, Silke Anders i Andreas Sprenger (Njemačka) za otkriće da ako vas svrbi lijevi dio tijela, možete doživjeti olakšanje ako se gledate u ogledalo i češete desnu stranu (i obrnuto).

Mir: Gordon Pennycook, James Allan Cheyne, Nathaniel Barr, Derek Koehler i Jonathan Fugelsang (Kanada, SAD) za njihovo znanstveno istraživanje nazvano "O prihvaćanju i spoznaji pseudo-dubokih sranja".

Psihologija: Evelyne Debey, Maarten De Schryver, Gordon Logan, Kristina Suchotzki i Bruno Verschuere (Belgija, Nizozemska, Njemačka, Kanada, SAD) za ispitivanje tisuća lažljivaca koliko često lažu, i za odluku vjerovati tim odgovorima ili ne.

Razmnožavanje: Pokojni Ahmed Shafik (Egipat) za istraživanje o efektima nošenja poliesterskih, pamučnih ili vunenih hlača na seksualni život štakora, i za provođenje sličnih ispitivanja na ljudskim mužjacima.

Zapažanje: Atsuki Higashiyama i Kohei Adachi (Japan) za istraživanje izgledaju li stvari drukčije ako se nagnete i promatrate ih gledajući kroz noge.

2015.

Biologija: Bruno Grossi, Omar Larach, Mauricio Kanali, Rodrigo A. Vásquez, José Iriarte-Díaz za primjećivanje da kada na stražni dio kokoši zakačite teži štap, ona hoda na način za koji se pretpostavlja da su hodali dinosauri.

Dijagnostička medicina: Diallah Karim, Anthony Harnden, Nigel D'Souza, Andrew Huang, Abdel Kader Allouni, Helen Ashdown, Richard J. Stevens, a Simon Kreckler, za utvrđivanje da se akutna upala slijepog crijeva može točno dijagnosticirati količinom boli vidljivom kada se pacijenta preveze preko ležećih policajaca.

Ekonomija: Policija grada Bangkoka, koja policajcima koji ne pristanu primiti mito nudi dodatke na plaću.

Fizika: Patricia Yang, David Hu, Jonathan Pham, Jerome Choo, za testiranje biološkog principa koji kaže da pražnjenje mjehura kod gotovo svih sisavaca traje oko 21 sekundu (plus ili minus 13 sekundi).

Fiziologija i Entomologija: Uručena zajednički dvjema osobama: Justinu Schmidtu,  mukotrpno stvaranje Schmidtovog indeksa boli kod uboda, koji mjeri relativnu bol koju ljudi osjećaju prilikom uboda raznih insekata, i  Michaelu L. Smithu, za pažljivo organiziranje pčela da ga više puta ubodu na 25 različitih mjesta na njegovom tijelu, kako bi saznali na kojim mjestima najmanje boli(lubanja, vrh srednjeg nožnog prsta i nadlaktica), a na kojima najviše (nosnica, gornja usna, izlazna rupica na penisu).

Kemija: Callum Ormonde i Colin Raston, Tom Yuan, Stephan Kudlacek, Sameeran Kunche Joshua N. Smith, William A. Brown, Kaitlin Pugliese, Tivoli Olsen, Mariam Iftikhar, Gregory Weiss, za izmišljanje kemijskog recepta kojim se kuhano jaje djelomično vraća u prijesno stanje.

Književnost: Mark Dingemanse, Francisco Torreira i Nick J. Enfield, za otkriće da riječ "Ha?" (Ili njegov ekvivalent) očigledno postoji u svakom ljudskom jeziku - i jer nisu posve sigurni zašto.

Matematika: Elisabeth Oberzaucher i Karl Grammer, jer su pokušali uz pomoć matematičkih tehnika utvrditi da li je  i kako Moulay Ismael Krvožedni, Šarifski car Maroka, uspio, tijekom godina, od 1697. pa sve do 1727., postati otac 888 djece.

Medicina: Uručena zajednički dvjema skupinama: Hajime Kimata; i Jaroslava Durdiaková, Peter Celec, Natalia Kamodyová, Tatiana Sedláčková, Gabriela Repiská, Barbara Sviežená i Gabriel Minárik, za eksperimente kojima se proučava biomedicinska korist ili biomedicinske posljedice intenzivnog ljubljenja (i drugih intimnih, međuljudskih aktivnosti).

Upravljanje: Gennaro Bernile, Vineet Bhagwat i P. Raghavendra Rau, za otkriće da su mnogi poslovni lideri još u djetinjstvu razvili sklonost preuzimanju rizika, kada su doživjeli prirodne katastrofe (kao što su potresi, vulkanske erupcije, tsunamiji i požara), koji - za njih - niju imali strašne osobne posljedice.

2014.

Arktičke znanosti: Eigil Reimers i Sindre Eftestøl (sveučilište Oslo, Norveška) za proučavanje ponašanja sobova kad ugledaju ljude prerušene u polarne medvjede.

Biologija: Vlastimil Hart , Petra Novakova, Erich Pascal Malkemper, Sabine Begall, Vladimír Hanzal, Miloš Ježek, Tomáš Kušta, Veronika Nemcova, Jana Adámková, Kateřina Benediktová, Jaroslav Červený i Hynek Burda (Češko sveučilište za znanosti o životu) za dokumentiranje ponašanja pasa koji prilikom vršenja nužde tijelo usklađuju s magnetskim polovima.

Ekonomija: Nacionalni institut za statistiku u Italiji zbog uvrštavanja prihoda od prostitucije, ilegalne trgovine drogom, krijumčarenja i ostalih kriminalnih aktivnosti u službene, ekonomske podatke.

Fizika: Kiyoshi Mabuchi (sveučilište Kitasato, Japan) za mjerenje sile trenja između potplate cipele, kore banane i poda.

Medicina: Ian Humphreys (Michigan State University, SAD) za liječenje krvarenja iz nosa metodom čepljenja nosnica trakama sušene svinjetine.

Neurologija: Jiangang Liu, Lu Feng, Ling Li, Jie Tian i Kang Lee (sveučilište Toronto, Kanada) za pokušaj razumijevanja mozga ljudi koji tvrde da su vidjeli Isusovo lice na komadu tostiranog kruha.

Nutricionizam: Raquel Rubio, Anna Jofré, Belén Martín, Teresa Aymerich i Margarita Garriga (IRTA, Španjolska) za istraživanje pod nazivom 'Osobine bakterija mliječne kiseline izoliranih iz stolice novorođenčadi prilikom upotrebe u probiotičkim kulturama za fermentiranje kobasica'.

Psihologija: Peter Jonason, Amy Jones i Minna Lyons (sveučilište Zapadni Sydney, Australija) za dokazivanje teorije prema kojoj su ljudi koji ostaju budni dokasna više narcisoidni i manipulativni te veće psihopate od ranoranilaca.

Umjetnost: Marina de Tommaso (sveučilište Bari, Italija) , Michele Sardaro i Paolo Livrea za mjerenje razlike između boli koji nastaje prilikom 'prženja' ruke laserom dok ispitanik gleda ružna i lijepa umjetnička djela.

Zdravstvo: Jaroslav Flegr, Jan Havlicek i Jitka Hanušova-Lindova (Karlovo sveučilište, Češka)  i David Hanauer, Naren Ramakrishnan Lisa Seyfried, za istraživanje je li posjedovanje mačke opasno po psihičko zdravlje vlasnika.

2013.

Arheologija: Američki i kanadski znanstvenci Brian Crandall i Peter Stahl za otkrivanje koje kosti ljudski probavni sustav može razgraditi uz pomoć gutanja kuhanih rovčica bez žvakanja.

Biologija i astronomija, skupna nagrada: Marie Dacke (Švedska/Australja), Emily Baird (Švedska, Australija/Njemačka), Markus Byrne (JAR/Velika Britanija), Clarke Scholtz (JAR) i Eric J. Warrant (Števsa/Autralija/Njemačka) za otkriće da balegari, kada se izgube, mogu pronaći svoj put kući gledajući u Mliječni put.

Fizika: Tim talijanskih, britanskih, danskih, švicarskih, francuskih i ruskih znanstvenika: Alberto Minetti, Yuri Ivanenko, Germana Cappellini, Nadia Dominici i Francesco Lacquaniti za otkriće da bi neki ljudi bili fizički sposobni trčati po jezercu kada bi se to jezerce i ti ljudi našli na Mjesecu.

Inžinjerstvo sigurnosti: Pok. Gustano Pizzo (SAD) za patentirani izum elektromehaničnog sustava za lov otmičara aviona – sustav spušta otmičara kroz vrata lovca, zaključava ga u  paket te ispušta tako spremljenog otmičara kroz posebno instalirana bočna vrata za bombe na avionu, odakle se padobranom spušta na zemlju, dok na tlu policija, obaviještena putem radio veze, čeka njegovo slijetanje.

Javno zdravstvo: Kasian Bhanganada, Tu Chayavatana, Chumporn Pongnumkul, Anunt Tonmukayakul, Piyasakol Sakolsatayadorn, Krit Komaratal i Henry Wild za medicinsku tehniku opisanu u izvješću: “Kirurški postupak kod epidemije amputacije penisa u Siamu“ – tehnike koje se ne preporučuju u slučajevima kada je amputirani penis bio djelomično odgrižen od strane patke.

Kemija:  Japanski znanstvenici: Shinsuke Imai, Nobuaki Tsuge, Muneaki Tomotake, Hidehiko Kumgai i Toshiyuki Nagata za otkriće da je biokemijski proces uz pomoć kojeg luk kod ljudi izaziva suze znatno kompliciraniji nego što se mislilo.

Medicina: Masateru Uchiyama (Japan),  Xiangyuan Jin (Kina/Japan), Qi Zhang (Japan), Toshihito Hirai (Japan), Atsushi Amano (Japan) Hisashi Bashuda (Japan) i  Masanori Niimi (Japan)  za otkriće učinka slušanja opere na  miševe s transplantiranim srcem.

Mir: Aleksandar Lukašenko, bjeloruski predsjednik, za zakonsku zabranu aplauza u javnosti, i bjeloruska policija za uhićenje nenaoružane osobe radi aplauza.

Psihologija: Francuski znanstvenici Laurent Bègue, Oulmann Zerhouni, Baptiste Subra, Medhi Ourabah i Brad Bushman (Francuska/Velika Britanija/Nizozemska/Poljska)  eksperimentom su dokazali da ljudi koji misle da su pijani također misle da su atraktivni.

Vjerojatnost: Znanstvenici iz Velike Britanije, Nizozemske, SAD-a i Kanade: Bert Tolkamp, Marie Haskell, Fritha Langford, David Roberts i Colin Morgan za dva povezana otkrića – prvo: što više vremena krava provede ležeći, veća je vjerojatnost da će uskoro ustati. Drugo: kada krava ustane, ne može se sa sigurnošću predvidjeti kada će opet leći.

2012.

Akustika: Kazutaka Kurihara i Koji Tsukada iz Japana za izum "SpeechJammer" stroja koji vas ometa dok govorite tako da reproducira ono što vi izgovarate s vrlo blagim zakašnjenjem.

Anatomija: Nizozemsko–američki tim Frans de Waal i Jennifer Pokorny za otkriće kako čimpanze prepoznaju druge čimpanze gledajući fotografije njihovih stražnjica.

Fizika: Joseph Kelle, Raymond Goldstein, Patrick Warren i Robin Ball iz SAD-a i Velike Britanije za izračunavanje ravnoteže snaga koje oblikuju i pomjeraju kosu dok je zavezana u konjski rep.

Hidrodinamika: Rouslan Krechetnikov i Hans Mayer iz Rusije i SAD-a za proučavanje dinamike prskanja tekućine, kako bi saznali što se događa dok osoba hoda i nosi šalicu kave.

Kemija: Johan Pettersson iz Švedske za odgovaranje na zagonetku zašto ljudima u određenim kućama u gradu Anderslövu u Švedskoj kosa – pozeleni.

Književnost: Američki Ured za izdavanje općih izvještaja o izvještaju izvještaja o izvještaju koji preporučuju pripremu izvještaja o izvještaju o izvještajima o izvještajima.

Medicina: Emmanuel Ben-Soussan i Michel Antonietti iz Francuske za savjetovanje liječnika koji izvode kolonoskopiju (pregled debelog i tankog crijeva) kako izbjeći da njihovi pacijenti eksplodiraju.

Mir: Tvrtka SKN iz Rusije za pretvaranje starih ruskih metaka u dijamante.

Neuroznanost: Craig Bennett, Abigail Baird, Michael Miller i George Wolford iz Amerike za dokazivanje da koristeći komplicirane metode i statistike možemo vidjeti značajnu aktivnost mozga, pa čak i kod mrtvog lososa.?

Psihologija: Nizozemsko-ruski tim Anita Eerland, Rolf Zwaan i Tulio Guadalupe za studiju koja kaže kako Eiffelov toranj izgleda manji ukoliko se tijelom nagnete malo ulijevo.

2011.

Biologija: Darryl Gwynne i David Rentz iz Australije koji su pokušali objasniti zašto neke vrste kukaca brkaju australske pivske mušice sa svojim partnericama za parenje.

Fizika: Philippe Perrin, Cyril Perrot, Dominique Deviterne, Bruno Ragaru i Herman Kingma za pokušava utvrditi zašto je bacači diska dobiju vrtoglavicu, a bacači kladiva ne, u svom radu "Vrtoglavica u bacača diska povezana s mučninom koja se generira dok se vrte ".

Fiziologija: Anna Wilkinson, Natalie Sebanz, Isabella Mandl i Ludwig Huber za njihovu studiju "Nema dokaza o zaraznosti zijevanja crvene kornjače (Geochelone carbonaria)".

Javna sigurnost: John Senders sa Sveučilišta u Torontu, Kanada, za obavljanje niza sigurnosnih eksperimenata kojima je istraživao "koliku smetnju pri brzoj vožnji autocestom vozačima predstavlja kaciga s rasklimanim vizirom koji stalno pada i udara po licu".

Kemija: Makoto Imai, Naoki Urushihata, Hideki Tanemura, Yukinobu Tajima, Hideaki Goto, Koichiro Mizoguchi i Junichi Murakami za određivanje idealne gustoće wasabija (japanskog hrena) koja će probuditi usnule putnike u zrakoplovu u slučaju požara" i tako im poslužiti kao alarm.

Književnost: Johna Perryja sa Stanforda koji je razradio "Teoriju strukturirane prokrastinacije", odnosno tehnike stalnog rada na nečem važnom kako bi se izbjegao rad na nečem još važnijem.

Matematika: Dorothy Martin SAD (koji je predvidio kraj svijeta u 1954), Pat Robertson iz SAD-a (koji je predvidio kraj svijeta u 1982), Elizabeth Clare Prophet SAD (koji je predvidio kraj svijeta u 1990. godini ), Lee Jang Rim Koreje (koji je predvidio kraj svijeta u 1992), Credonia Mwerinde Ugande (koji je predvidio kraj svijeta u 1999.), i Harold Camping SAD (koji je izvorno predvidio kraj svijeta 6. rujna 1994. godine, a kasnije je predvidio kraj svijeta 21. svibnja 2011. godine, koji je prethodio njegovu konačnu predviđanju za 21. listopada 2011.

Medicina: Mirjam Tuk, Debra Trampe i Luka Warlop, i zajednički Matthew Lewis, Peter Snyder, Robert Feldman, Robert Pietrzak, David Darby i Paul Maruff za rad pod nazivom "Zaustavljanje prelijevanja", o višestoljetnom ljudskom problemu kako neodgodiva potreba za malom nuždom utječe na ljudsku 'radnu memoriju'. Među ostalim, oni su istražili "zašto neki ljudi donose bolje odluke o nekim stvarima, ali lošije odluke o nekim drugim stvarima kada imaju hitnu potrebu za odlaskom na wc", navodi se u obrazloženju dodijeljene im nagrade. Znanstvenici su na koncu ispravno zaključili da mozak ima velikih problema s donošenjem odluka kada je fokusiran na potrebu za uriniranjem. "Kada se mora, mora se", rekli su.•

Mir: Arturasu Zuokasu, gradonačelniku Vilniusa koji je javno demonstrirao kako se može riješiti problem ilegalnog parkiranja - sjeo je u oklopno vozilo i pregazio luksuzni automobil jednog od prekršitelja.

Psihologija: Karl Halvor Teigen sa Sveučilišta u Oslu, Norveška, jer pokušava shvatiti zašto, u svakodnevnom životu, ljudi uzdišu.

2010.

Biologija: Libiao Zhang, Min Tan, Guangjian Zhu, Jianping Ye, Tiyu Hong, Shanyi Zhou, a Shuyi Zhang iz Kine, a Gareth Jones sa Sveučilišta u Bristolu, Velika Britanija za znanstveno dokumentiranje da jedna vrsta slijepih miševa (velešišmiši) upražnjava oralni seks.

Ekonomija: dodeljena čelnicima banaka Goldman Saks, AIG, Leman Broders kao i ostalim akterima financijske krize jer su izmislili "nove načine ulaganja koji omogućavaju maksimizaciju profita uz minimizaciju rizika".

Fizika: Lianne Parkin, Sheila Williams, a Patricia svećenik sa Sveučilišta Otago na Novom Zelandu, čija su istraživanja pokazala da nošenje čarapa preko cipela efikasno rešava problem klizanja na zaleđenim površinama

Tehnika: Karina Acevedo-Whitehouse i Agnes Rocha-Gosselin iz Britanskog zoološkog društva te Diane Gendron s Nacionalnog politehničkog instituta u Meksiku jer su otkrile novi način istraživanja dišnih bolesti kitova. 'Tehnika koje smo osmislile uključuje mali helikopter na daljinsko upravljanje koji lebdi iznad kita i skuplja šmrklje u Petrijevu zdjelicu pričvršćenu na dno helikoptera', objasnile su medijima..

Javno zdravstvo: Manuel Barbeito, Charles Mathews i kolege iz Fort Detricka u Marylandu za dokaz da se mikrobi hvataju za bradate istraživače.

Kemija: Stručnjaci u području nafte, Eric Adams s Tehnološkog instituta Massachusetts, Scott Socolofsky sa Sveučilišta A&M u Teksasu i Stephen Masutani sa Sveučilišta na Havajima, osvojili su nagradu za 'osporavanje starog uvjerenja da se voda i ulje ne miješaju'.

Management: Alessandro Pluchino, Andrea Rapisarda i Cesare Garofalo sa Sveučilišta Catania, Italija, dobitnici su priznanja za menadžment jer su "matematički dokazali da bi organizacija postala učinkovitija da se menadžeri nasumce nagrađuju promaknućem.

Medicina: Simon Rietveld sa Sveučilišta u Amsterdamu i Ilja van Beest sa Sveučilišta Tilburg koji su dokazali da se simptomi astme smanjuju u vožnji roller-coasterom;

Mir: Richard Stephens, John Atkins i Andrew Kingston iz Keele University, UK, koji su dokazali da se sočnim psovanjem može ublažiti bol i ljutnju;

Transportno planiranje: Toshiyuki Nakagaki, Atsushi Tero, Seiji Takagi, Tetsu Saigusa, Kentaro Ito, Kenji Yumiki, Ryo Kobayashi iz Japana, a Dan Bebber, Mark Fricker iz Velike Britanije, koji su pomoću kalupa od blata, plijesni i gljivica ustanovili najbolje pravce za postavljanje željezničkih tračnica;

2009.

Biologija: Fumiaki taguchi, Song Guofu i Zhang Guanglei Medicinskog fakulteta u Sagamihari u Japanu, za rad koji pokazuje da kuhinjski otpad može biti reduciran za 90 posto korištenjem bakterija iz stolice velike pande;

Ekonomija: direktorima četiriju islandskih  banaka - Kaupthing banke, Landsbanki, Glitnir banke i Centralne banke Islanda koji su u praksi dokazali da male banke mogu brzo prerasti u velike, i velike ponovno u male banke. Nagrada im je pripala jer se njihova demonstracija nije zaustavila samo na bankama, već i na ekonomijama čitavih zemalja;

Fizika: Katherine K. Whitcome sa Sveučilišta u Cincinnatiju, Daniel E Lieberman sa Sveučilišta Harvard, a Liza J. Shapiro na Sveučilištu Texas u Austinu jer su analitički odredili zašto se trudnice usprkos težini trbuha, ne naginju prema naprijed i ne prevrnu se, nego uspijevaju ostati u uspravnom položaju.

Javno zdravstvo: dobile su doktorice Elena N. Bodnar, Raphael C. Lee i Sandra Marijan iz Chicaga koje su izumile grudnjak koji se brzo može pretvoriti u par gas maski, jedna za vlasnicu grudnjaka druga za prolaznika kojem je potrebna.

Kemija: Javier Morales, Miguel Apatiga i Victor M. Castano s meksičkog Sveučilišta Nacional Autonoma za stvaranje dijamanata iz tekile;

Književnost: dobila je Irska policijska služba Garda Síochána koja je tokom prošle godine napisala čak 50 saobraćajnih kazni na ime osobe Prawo Jazdy. Naime, te kazne su ispisane isključivo poljskim državljanima, na čijem jeziku Prawo Jazdy znači - vozačka dozvola.

Matematika: je nagrađen Gideon Gono, guverner Središnje banke Zimbabwea, jer je građanima svoje zemlje pružio jednostavan način svladavanja ogromnog raspona brojeva: njegova je banka tiskala novčanice u apoenima u rasponu od jednog centa do stotinu trilijuna dolara;

Medicina: L. Unger iz Thousand Oaksa, California, zbog životnog eksperimenta kojim je pokazao da pucketanje zglobovima prstiju ne izaziva artritis. Čovjek je 60 godina to radio isključivo na lijevoj ruci.

Mir: Bolliger, Steffen Ross, Lars Oesterhelweg i Michael Thali sa švicarskog Sveučilišta Bern za studiju kojom se utvrđuje je li bolje po glavi dobiti punom ili praznom bocom piva;

Veterina: Catherine Douglas i Peter Rowlinson s britanskog Sveučilišta Newcastle, jer su dokazali da krave koje imaju ime daju više mlijeka od onih koje vlasnici nisu nikako nazvali.

2008.

Arheologija: Astolfo Gomes de Mello Araujo i Jose Carlos Marcelino, sa Sveučilišta u Sao Paulu koji su uspjeli izmjeriti kako pasanac može utjecati na tijek povijesti ili barem na sadržaj arheološkog nalazišta te su time zaslužili nagradu za dostignuća na području arheologije.

Biologija: Marie-Christine Cadiergues, Christel Joubert i Michel Franc iz Nacionalne veterinarske škole u Toulouseu, za otkriće da buhe koje žive na psima skaču više od buha koje žive na mačkama.

Ekonomija: Geoffrey Miller, Joshua Tyber i Brent Jordan, koji su otkrili da "ovulacijski ciklus barskih plesačica utječe na visinu njihove napojnice".

Fizika: Dorian Raymer i Douglas Smith, jer su matematički dokazali da će se nit ili dlaka gotovo neizbježno zapetljati u čvor.

Kemija: Sheree Umpierre, Joseph Hill i Deborah Anderson, za otkriće da je Coca-Cola djelotvoran spermicid i CY Hong, C.C. Shieh, P. Wu, a B.N. Chiang koji su dokazali da to nije točno.

Književnost: David Sims, iz Poslovne škole Cass u Londonu za studiju pod naslovom "Baš si gad: narativno istraživanje iskustva zgražanja unutar organizacije".

Kognitivna znanost: Toshiyuki Nakagaki, Hiroyasu Yamada, Ryo Kobayashi, Atsushi Tero, Akio Ishiguro i Ágota Tóth, za otkriće da su amebe sposobne proći kroz labirint,

Medicina: Rebecca Waber i Dan Ariely sa američkog sveučilišta Duke za dokazivanje da su skupi lažni lijekovi, odnosno placebo, djelotvorniji od svoje jeftinije varijante.

Mir: Švicarsko Federalno etičko povjerenstvo za ne-humanu biotehnologiju i državljanima Švicarske za prihvaćanje zakonskoga načela da biljke imaju dostojanstvo.

Nagrada za fiziku pripala je američkim matematičarima koji su dokazali da će se svaka dlaka ili uzica zapetljati ako se trese.

Nutricionizam: Massimiliano Zampini s talijanskog Sveučilišta u Trentu i Charles Spence, s Oxfordskog sveučilišta jer su pronašli način "elektronske promjene zvuka čipsa koji osobi koja ga jede stvara uvjerenje da je čips hrskaviji i svježiji nego što jest".

2007.

Biologija: Johanna E.M.H. Van Bronswijk, s Tehnološkog sveučilišta u Eindhowenu za iscrpan popis svih crva, kukaca, paukova, bakterija, algi i paprati s kojima svake noći dijelimo krevet,

Ekonomija: Kuo Cheng Hsieh, izumitelju mreže za brzo hvatanje pljačkaša banaka.

Fizika: Lakshminarayanan Mahadevan i Enrique Cerda Villablanca koji su objavili rezultate istraživanja o raznim vrstama nabora koje nastaju na plahtama.

Kemija: Mayu Yamamoto jer je uspjela dobiti ekstrakt vanilije iz kravlje balege.

Književnost: Glenda Browne, za studiju o tomu zbog čega određeni član "the" predstavlja problem kada nazive treba poredati po abecedi.

Lingvistika: Juan Manuel Toro, Josep B. Trobalon i Nuria Sebastian-Galles, koji su pokazali da štakori ne mogu razlikovati japanski od danskog kad im se govori unatrag

Medicina: dr. Brian Witcombe, britanski radiolog i njegov američki kolega Dan Meyer koji su podnijeli izvješće o istraživanju pod nazivom "Gutanje mača i nuspojave".

Mir: United States Air Force Wright Laboratorij u Daytonu, Ohio, za pronalazak i razvoj tzv. "gay bombe", kemijskog oružja koji vojnike druge strane čini međusobno neodoljivim.

Nutricionizam: Brian Wansink, istraživač sa njujorškog Univerziteta Kornel za otkriće "činije bez dna"koja se sama stalno dopunjava.

Zrakoplovstvo: Patricia V. Agostino, Santiago A. Plano i Diego A. Golombek, za otkriće koje je pokazalo da se hrčci puno brže oporave od jet laga ako prije leta dobiju određenu dozu viagre.

2006.

Akustika: D. Lynn Halpern, Randolph Blake i James Hillenbrand iz Čikaga za provođenje pokusa kojim je ustanovljeno zašto je zvuk grebanja noktima po školskoj ploči tako iritirajuć,

Biologija: Bart Knols i Ruurd de Jong Poljoprivrednog sveučilišta u Wageningenu, Nizozemska; iz Nizozemske, Nacionalni institut za medicinska istraživanja iz Tanzanije i Međunarodna agencija za atomsku energiju u Beču koji su otkrili da ženku jedne vrste komaraca koji prenosi malariju jednako privlači miris smrdljivih ljudskih nogu i sir limburger.

Fizika: Basile Audoly i Sebastien Neukirch od Université Pierre i Marie Curie, za njihovu analizu koja objašnjava zašto se suhi špageti, ako ih se previja, lome na više od dva komada.

Kemija: Antonio Mulet, José Javier Benedito i José Bon od Politehničkom sveučilištu u Valenciji u Španjolskoj, a Carmen Rosselló Sveučilišta u Balearski otoci, u Palma de Mallorci, Španjolska, za njihovu studiju "Ultrazvučno brzina u cheddar sira, kao pod utjecajem temperatura ".

Književnost: Daniel M. Oppenheimer sveučilišta Princeton za izvješće "Posljedice korištenja eruditskog rječnika bez obzira na stvarne potrebe: problemi s nepotrebnom uporabom dugih riječi, fraza i naslova."

Matematika: Nic Svenson i Piers Barnes Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation, za izračun koliko snimaka fotograf treba napraviti kako bi bio siguran da nijedna osoba na grupnoj fotografiji nije zažmirila.

Medicina: Izraelci Majed Odeh, Harry Bassan i Arie Oliven, zajedno s američkom kolegicom Francis Feshmire, za znanstveni rad pod nazivom "Zaustavljanje neprekidnog štucanja rektalnom masažom prstima".

Mir: Howard Stapleton iz Merthyr Tydfil, Wales, koji je izumio uređaj koji proizvodi visokofrekventne zvukove koji iritiraju i time odbijaju tinejdžere, ali su nečujni za većinu odraslih. Ta je tehnologija poslužila za zvono za mobitele koje jedino tinejdžeri mogu čuti.

Nutricionizam: Wasmia Al-Houty Kuvajt Sveučilišta i Faten Al-Mussalam u Kuvajt okoliša javne vlasti, što su pokazali da balegaša su izbirljiv eaters Dvoje kuvajtskih stručnjaka nagrađeni su Ig Nobelom za prehranu za istraživanje koje je pokazalo da su izvjesne bube, koje žive i hrane se izmetom deva i konja, ustvari iznimno izbirljivi jelci.

Ornitologija: Ivan R. Schwab, s University of California, Davis, i Philip RA May sa Sveučilišta u Kaliforniji, Los Angelesu, za istraživanje i objašnjavanje zašto djetliće nikad ne boli glava.

 

LG NOBEL 2005.-1991. ...