Nagrada Ig Nobel svojevrsna je parodija na Nobelove nagrade i dodjeljuju se svake godine za istraživanja koja, kako kažu organizatori, prvo ljude nasmiju, a onda ih potaknu na razmišljanje. Ime je dobila kao igra riječi, od engleskog "ignoble" (nedostojan, besmislen) i prezimena Alfreda Nobela. Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje u SAD na sveučilištu Harvard. Povodom dodjele organizira se gala večer, sama ceremonija se odvija na isti način kao kod dodjele Nobelove nagrade, čak i samog Ig Nobela u pravilu dodjeljuju znanstvenici koji su uistinu dobili Nobelovu nagradu. Svečanost je sponzorirana od strane američkog znanstveno-humorističkog časopisa Annals of Improbable Research (AIR) i kosponzorirana od Harvard Computer Society, od Harvard-Radcliffe Science Fiction Association i od Harvard-Radcliffe Society of Physics Students. Nagrada ima deset disciplina, mada one nisu iste svake godine, kao kod pravog Nobela, već se osmišljavaju u skladu sa ludošću samih otkrića koja se nagrađuju. Zbog toga je spisak disciplina raznovrstan, mada postoje i one koje su već postale tradicionalne. Prva ceremonija Ig Nobelove nagrade održana je 1991. pod geslom "za radove koji se ne mogu i koji ne bi smjeli biti ponovljeni". Tijekom godina podijeljene su nagrade tvorcima najblesavijih, najbeskorisnijih i najnevjerojatnijih radova i izuma iz različitih područja. 2020.Akustika: Stephan Reber, Takeshi Nishimura, Judith Janisch, Mark Robertson i Tecumseh Fitch, za navođenje ženskog kineskog aligatora da urla u nepropusnoj komori ispunjenoj zrakom obogaćenim helijem. Psihologija: Miranda Giacomin i Nicholas Rule, za osmišljavanje metode za prepoznavanje narcisoidnih ljudi ispitivanjem njihovih obrva. Mir: Vlade Indije i Pakistana, jer su njihovi diplomati usred noći tajno zvonili na vrata, a zatim pobjegli prije nego što je itko imao priliku otvoriti vrata. Fizika: Ivan Maksymov i Andriy Pototsky, za eksperimentalno određivanje što se događa s oblikom žive gliste kad glista titra velikom frekvencijom. Ekonomija: Christopher Watkins, Juan David Leongómez, Jeanne Bovet, Agnieszka Żelaźniewicz, Max Korbmacher, Marco Antônio Corrêa Varella, Ana Maria Fernandez, Danielle Wagstaff i Samuela Bolgan, za pokušaj kvantificiranja odnosa između nejednakosti nacionalnog dohotka različitih zemalja i prosječne količine ljubljenja usta u usta. Management: Xi Guang-An, Mo Tian-Xiang, Yang Kang-Sheng, Yang Guang-Sheng i Ling Xian Si, pet profesionalnih ubojica u Guangxiju u Kini, koji su upravljali ugovorom o hitnom poslu (ubojstvo izvedeno za novac) na sljedeći način: Nakon što je prihvatio plaćanje za izvršenje ubojstva, Xi Guang-An je umjesto toga zadatak podugovorio Mo Tian-Xiang , koji je umjesto toga zadatak podugovorio Yang Kang-Shengu, koji je potom podugovorio Yang Guang-Shengu, koji je umjesto toga podugovorio Ling Xian-Si, pri čemu je svaki naknadno angažirani ubojica primao manji postotak naknade, i zapravo nitko nije počinio ubojstvo. Entomologija: Richard Vetter, za prikupljanje dokaza da se mnogi entomolozi (znanstvenici koji proučavaju insekte) boje pauka, koji nisu insekti. Medicina: Nienke Vulink, Damiaan Denys i Arnoud van Loon, za dijagnosticiranje dugo neprepoznatog zdravstvenog stanja: mizofonije, stresa kad drugi ljudi čuju zvukove žvakanja. Medicinsko obrazovanje: Jair Bolsonaro, Brazil, Boris Johnson, Velika Britanija, Narendra Modi, Indija, Andrés Manuel López Obrador, Meksiko, Alexander Lukashenko, Bjelorusija, Donald Trump, SAD, Recep Tayyip Erdoğan, Turska, Vladimir Putin, Rusija i Gurbanguly Berdimuhamedow, Turkmenistan, za korištenje virusne pandemije COVID-19 da bi svijet naučio da političari mogu imati neposredniji učinak na život i smrt od znanstvenika i liječnika. Znanost o materijalima: Metin Eren, Michelle Bebber, James Norris, Alyssa Perrone, Ashley Rutkoski, Michael Wilson i Mary Ann Raghanti, za dokazivanje da noževi proizvedeni od smrznutog ljudskog izmeta ne rade dobro. 2019.Medicina: Silvano Gallus, za prikupljanje dokaza da bi pizza mogla zaštititi od bolesti i smrti, ako se pizza proizvodi i jede u Italiji. Medicinsko obrazovanje: Karen Pryor i Theresa McKeon, za korištenje jednostavne tehnike dresure životinja - koja se naziva "trening klikera" - za osposobljavanje kirurga za izvođenje ortopedskih operacija. Biologija: Ling-Jun Kong, Herbert Crepaz, Agnieszka Górecka, Aleksandra Urbanek, Rainer Dumke i Tomasz Paterek, za otkrivanje da se mrtvi magnetizirani žohari ponašaju drugačije od živih magnetiziranih žohara. Anatomija: Roger Mieusset i Bourras Bengoudifa, za mjerenje asimetrije temperature skrotuma u golih i odjevenih poštara u Francuskoj. Kemija: Shigeru Watanabe, Mineko Ohnishi, Kaori Imai, Eiji Kawano i Seiji Igarashi, za procjenu ukupne količine sline koju dnevno proizvodi tipično petogodišnje dijete. Inženjerstvo: Iman Farahbakhsh, za izum stroja za promjenu pelena za upotrebu na ljudskoj dojenčadi. Ekonomija: Habip Gedik, Timothy A. Voss i Andreas Voss, za ispitivanje koje zemlje papirnati novac najbolje prenosi opasne bakterije. Mir: Ghada A. bin Saif, Alexandru Papoiu, Liliana Banari, Francis McGlone, Shawn G. Kwatra, Yiong-Huak Chan i Gil Yosipovitch, za pokušaj mjerenja ugodnosti grebanja svrbeža. Psihologija: Fritz Strack, za otkrivanje da ga držanje olovke u ustima nasmijava, što ga čini sretnijim - i tada za otkrivanje da to ne čini. Fizika: Patricia Yang, Alexander Lee, Miles Chan, Alynn Martin, Ashley Edwards, Scott Carver i David Hu, za proučavanje kako i zašto, vombati prave fekalije u obliku kocke. 2018.Medicina: Marc Mitchell i David Wartinger, za korištenje vožnje toboganima kako bi se ubrzao prolazak bubrežnih kamenaca. Antropologija: Tomas Persson, Gabriela-Alina Sauciuc i Elainie Madsen, za prikupljanje dokaza u zoološkom vrtu da čimpanze oponašaju ljude otprilike jednako često, otprilike kao što ljudi oponašaju čimpanze. Biologija: Paul Becher, Sebastien Lebreton, Erika Wallin, Erik Hedenström, Felipe Borrero-Echeverry, Marie Bengtsson, Volker Jörger i Peter Witzgall, za pokazivanje da vinski stručnjaci mirisom mogu pouzdano prepoznati prisutnost jedne voćne muhe u čaši vina. Kemija: Paula Romão, Adília Alarcão i the late César Viana, za mjerenje stupnja u kojem je ljudska slina dobro sredstvo za čišćenje prljavih površina. Medicinsko obrazovanje: Akira Horiuchi, za medicinsko izvješće "Kolonoskopija u sjedećem položaju: lekcije naučene iz samokolonoskopije". Književnost: Thea Blackler, Rafael Gomez, Vesna Popovic i M. Helen Thompson, za dokumentiranje da većina ljudi koji koriste komplicirane proizvode ne čita upute za uporabu. Nutricionizam: James Cole, za izračunavanje da je unos kalorija u prehrani ljudsko-kanibalističke dijete znatno niži od unosa kalorija iz većine drugih tradicionalnih dijeta s mesom. Mir: Francisco Alonso, Cristina Esteban, Andrea Serge, Maria-Luisa Ballestar, Jaime Sanmartín, Constanza Calatayud i Beatriz Alamar, za mjerenje učestalosti, motivacije i učinaka vike i psovanja tijekom vožnje automobilom. Porodništvo: John Barry, Bruce Blank, i Michel Boileau, za upotrebu poštanskih maraka za ispitivanje funkcionira li muški spolni organ ispravno - kao što je opisano u njihovoj studiji "Noćno nadgledanje tumescencije penisa". Ekonomija: Lindie Hanyu Liang, Douglas Brown, Huiwen Lian, Samuel Hanig, D. Lance Ferris i Lisa Keeping, za istraživanje je li djelotvorno za zaposlenike koristiti Voodoo lutke za odmazdu protiv nasilnih šefova. 2017.Anatomija: James Heathcote za njegovo medicinsko istraživanje "Zašto stari muškarci imaju velike uši" Biologija: Kazunori Yoshizawa, Rodrigo Ferreira, Yoshitaka Kamimura i Charles Lienhard za njihovo otkriće ženskog penisa i muške vagine kod pećinskog kukca Dinamika fluida: Jiwon Han za proučavanje dinamike prskanja tekućine, kako bi utvrdio što se događa kada osoba hoda unatrag dok nosi šalicu kave. Nagrađeni rad dinamike fluida otkriva da je manja vjerojatnost prolijevanja kave kad se hoda prema naprijed, ali upozorava da "hodanje unatraške, mnogo više od suzbijanja rezonancije, drastično povećava mogućnost saplitanja o kamen ili zabijanja u kolegu koji prolazi, koji bi također mogao hodati unatraške (ovo bi definitivno dovelo do prolijevanja)". Ekonomija: Matthew Rockloff i Nancy Greer za njihove eksperimente o tome kako kontakt sa živim krokodilom utječe na nečiju volju za kockanjem Fizika: Marc-Antoine Fardin za korištenje dinamike fluida kako bi dobili odgovor na pitanje "Može li mačka biti ujedno i kruta tvar i tekućina?" Kognicija (spoznaja): Matteo Martini, Ilaria Bufalari, Maria Antonietta Stazi i Salvatore Maria Aglioti za dokazivanje kako mnogi identični blizanci ne mogu vizualno raspoznati sebe od svog brata ili sestre na fotografijama. Medicina: Jean-Pierre Royet, David Meunier, Nicolas Torquet, Anne-Marie Mouly i Tao Jiang za korištenje napredne tehnologije magnetne rezonancije za skeniranje mozga kako bi izmjerili u kojoj mjeri se nekim ljudima gadi sir te koji dijelovi mozga pridonose osjećaju gađenja u prisustvu sira. Mir: Milo Puhan, Alex Suarez, Christian Lo Cascio, Alfred Zahn, Markus Heitz i Otto Braendli za prikaz kako je redovito sviranje didgeridooa učinkovit tretman protiv opstruktivne apneje i hrkanja Nutricionizam: Fernanda Ito, Enrico Bernard i Rodrigo Torres za prvo znanstveno izvješće o ljudskoj krvi u prehrani dlakavonogog šišmiša vampira Porodništvo: Marisa López-Teijón, Álex García-Faura, Alberto Prats-Galino i Luis Pallarés Aniorte za pokazivanje kako ljudski fetus u razvoju snažnije reagira na glazbu koja elektromehanički svira u majčinoj vagini od one koja svira na majčinom stomaku. Uređaj za fetalnu akustičku stimulaciju, patent ES2546919B1, odobren 29. 09. 2015. Luisu i Marii... (također nude i proizvod temeljen na istraživanju pod nazivom Babypod). 2016.Biologija: Charlesu Fosteru, za življenje u divljini kao, u različito vrijeme, jazavac, vidra, jelen, lisica i ptica, i Thomasu Thwaitesu (Velika Britanija) za stvaranje proteze za udove koja mu je omogućila da se kreće kao, i provodi vrijeme lutajući brdima u društvu koza. Ekonomija: Mark Avis, Sarah Forbes i Shelagh Ferguson Novi Zeland i Velika Britanija) za procjenu zapaženih ličnosti rocka, s perspektive prodaje i marketinga. Fizika: Gábor Horváth, Miklós Blahó, György Kriska, Ramón Hegedüs, Balázs Gerics, Róbert Farkas, Susanne Åkesson, Péter Malik i Hansruedi Wildermuth (Mađarska, Španjolska, Švedska, Švicarska) za otkrivanje zašto su konji bijele dlake najotporniji na konjske muhe, i za otkrivanje zašto vretenca fatalno privlače crni nagrodbni spomenici. Kemija: Volkswagen (Njemačka) za rješavanje problema prevelikog otpuštanja automobilskih ispušnih plinova automatskim, elektromehaničkim smanjivanjem otpuštanja ispušnih plinova prilikom testiranja automobila. Književnost: Fredrik Sjöberg (Švedska) za njegovu autobiografiju u tri toma koja govori o užitcima skupljanja muha koje su mrtve i muha koje još nisu mrtve. Medicina: Christoph Helmchen, Carina Palzer, Thomas Münte, Silke Anders i Andreas Sprenger (Njemačka) za otkriće da ako vas svrbi lijevi dio tijela, možete doživjeti olakšanje ako se gledate u ogledalo i češete desnu stranu (i obrnuto). Mir: Gordon Pennycook, James Allan Cheyne, Nathaniel Barr, Derek Koehler i Jonathan Fugelsang (Kanada, SAD) za njihovo znanstveno istraživanje nazvano "O prihvaćanju i spoznaji pseudo-dubokih sranja". Psihologija: Evelyne Debey, Maarten De Schryver, Gordon Logan, Kristina Suchotzki i Bruno Verschuere (Belgija, Nizozemska, Njemačka, Kanada, SAD) za ispitivanje tisuća lažljivaca koliko često lažu, i za odluku vjerovati tim odgovorima ili ne. Razmnožavanje: Pokojni Ahmed Shafik (Egipat) za istraživanje o efektima nošenja poliesterskih, pamučnih ili vunenih hlača na seksualni život štakora, i za provođenje sličnih ispitivanja na ljudskim mužjacima. Zapažanje: Atsuki Higashiyama i Kohei Adachi (Japan) za istraživanje izgledaju li stvari drukčije ako se nagnete i promatrate ih gledajući kroz noge. |