Opsesija gledanja u budućnost i iščitavanja sudbine stara je gotovo kao i čovječanstvo. Ljudi su u prirodnim pojavama tražili znakove koji bi im odškrinuli vrata budućnosti a nisu na tome stali. Čak i povijest bilježi primjere koje teško možemo proglasiti slučajnošću. Jedan od njih je i neobična povezanost dvaju omiljenih američkih predsjednika Abrahama Lincolna i Johna Fitzgeralda Kennedyja. Obojicu ih vezuje činjenica da je na njih izvršen atentat, i da su tragično stradali prije okončanja mandata. No to je samo početak, budući da njih dvojica imaju mnogo drugih stvari koje su toliko slične da su zastrašujuće. Zapanjujuće sličnosti i koincidencije u životima i političkim karijerama Abrahama Lincolna i Johna Kennedyja, dvojice ubijenih američkih predsjednika, gomilaju se već desetljećima i u međuvremenu su postale dio američkog političkog folklora. Nitko ne zna kako je sve to krenulo, tko je prvi počeo povezivati čudne činjenice o dvojici predsjednika. Da je Kennedy možda zapravo reinkarnirani Lincoln ili barem neka vrsta njegovog nastavka, ideja je nekolicine autora a osobito ju je popularizirao jedan bizarni lik. Riječ je o tibetanskom lami Lobsangu Rampi, autoru bestsellera "Treće oko" u kojem autor opisuje otvaranje "trećeg oka" u tibetanskom samostanu, pronalaženje mumificiranog tijela svoje prošle inkarnacije kao i mentalne kontakte s bićima s drugih planeta. Rampa (za kojeg se naknadno saznalo da je zapravo Cyril Henry Hoskin, Britanac iz pokrajine Devon kojeg je navodno zaposjeo duh visoko rangiranog tibetanskog monaha), napisao je ukupno 18 knjiga, a u jednoj od njih, "Hraneći plamen" (Feeding the Flame 1971.), iznio 17 podudarnosti u životima Lincolna i Kennedya koji su, kako tvrdi, dokaz da se radi o najpoznatijem slučaju reinkarnacije u povijesti. Danas ima čak oko 150 utvrđenih doslovce nevjerojatnih koincidencija vezanih uz Lincolna i Kennedya, njihove ubojice, obitelji, prijatelje i smrt. Dovoljno je baciti pogled na one najšokantnije pa da čovjek pomisli da doista ima malo tog što se može događati slučajno. Pogotovo ako smo suočeni s argumentima koje su u zadnjih pedeset godina skupili razni istraživači. No, čitav niz povjesničara i istraživača već desetljećima radi na tome da dokazima i dokumentima pobiju neke od ovih tvrdnji napominjući da su Amerikanci kao nacija skloni vjerovati raznoraznim pričama iz domene političkoga folklora.
|
||||||||||||||||||||||||||