Slaveni su danas najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi. Od najranijeg doba podijeljeni u velik broj plemena, a u povijesnom se obzoru sa sigurnošću pojavljuju tek u 6. stoljeću kad za Germanima i Keltima kreću na zapad. Slavenska mitologija i religija, pretkršćanskog razdoblja politeistička je religija koja pripada krugu indoeuropskih religija i mitologija. Nastala oko 2000 godina pr.Krista , trajala je do potpune kristijanizacije slavenskih naroda (8.-13. st.). Podjela Slavena na četiri velike skupine: polapske, istočne, zapadne i južne, uvjetovala je postojanje određenih razlika u panteonima, običajima, kao i nazivima božanstava. Povijesni izvori kazuju da je svako slavensko pleme štovalo vlastite bogove, te je kao takvo imalo vlastiti panteon. U cjelini, staroslavenske religije čine se prilično lokalne i kultne po naravi, te su se bogovi i uvjerenja razlikovali od plemena do plemena. Ipak, kao što je to slučaj s raznim slavenskim jezicima (svi potječu od jednog, praslavenskog jezika), moguće je uspostaviti neku vrstu praslavenskog Olimpa, i kroz pažljivo proučavanje običaja naroda, rekonstruirati neke elemente ovog prvotnog panteona, od kojih su potekli razni bogovi slavenskih plemena, koji često imaju različita imena i ulogu od prvotnih. Otuda se ista božanstva javljaju pod različitim imenima, dok su ih različita plemena štovala kao zasebna božanstva (primjerice: Perunove žene Perunika / Dodola i dr.) Kao i kod većine drevnih naroda i slavenska mitologija i religija povezana je s prirodom, čak i u nazivima i značenju pojedinih božanstava. Moglo bi se gotovo reći da su slavenski bogovi - božanstva prirode čiji odnosi, prikazani legendama, objašnjavaju smjenu godišnjih doba i prirodne pojave. U osnovi te mitologije je trajni sukob Peruna i Velesa koji čini prirodnu ravnotežu - kad Veles zadrži vodu na zemlji Perun ga tuče munjama dajući kišu, a gdjekad se bore i oko žene-pomagačice Mokoš, koja je pola godine s mužem, a pola s ljubavnikom. Perunu (nebeskom božanstvu) i Mokoš (sunčanom božanstvu) rađa se sin Jarilo (s aspektima Mjeseca) kojega kao novorođenče ophodnici/koledari, pod izlikom da ga žele vidjeti i pozdraviti kao novoga boga, otimaju i odvode k Velesu u podzemni svijet, gdje odrasta ne znajući da je Perunov sin. Na proljeće, na Jurjevo, izlazi konjolik na površinu te donosi plodnost i zelenilo (stoga zovu ga i Zelenim Jurjem). Njegov izlazak na površinu, gdjegod i borba protiv "oca" Velesa, trenutak je kad proljeće zamjenjuje zimu. Neprepoznat, on se potom zaljubi u prekrasnu Maru, Perunovu kći, za koju ne zna da mu je sestra. O Ivanju oni se žene na vrhu drveta (Stablu svijeta), u Perunovim dvorima. To je čin božanske svadbe koji je ujedno i vrhunac godišnje plodnosti, i tada Juraj ime mijenja u Ivan. Potkraj ljeta on prevari svoju božansku ženu koja ga stoga ubija, pa tako Mara iz mlade božice vegetacije postaje hladna božica zime i smrti - Morana, koja na kraju godine i sama umire. Ciklus ponovno počinje sljedećim Jurjevim rađanjem u zimi, obnavljanjem vremenskoga poretka na Novu godinu. Godišnji solarni ciklus, koji započinje proljećem, sastojao od vremenskih intervala, od kojih je svaki bio pod patronatom božanstava koja su uspostavljala međuodnos između prirode i čovjeka. 21.03.- 20.04. - Jarilo
Jarilo (21.03.- 20.04.) Jarilo (Juraj) je u slavenskoj mitologiji bog proljeća, proljetne vegetacije i plodnosti. Sin boga Peruna, otet i vraćen kao posinak njegova protivnika boga Velesa, početkom ljeta ženi se kćeri Perunovom Marom. Brak donosi plodnost i izobilje, osiguravajući bogatu žetvu i mir između velikih bogova (bez oluja). Potkraj ljeta on prevari svoju božansku ženu koja ga iz osvete ubija (vraća ga natrag u podzemni svijet), oživljavajući neprijateljstvo između Peruna i Velesa, pa tako Mara iz mlade božice vegetacije postaje hladna božica zime i smrti - Morana. Bez svoga muža, boga plodnosti i vegetacije, Morana - i čitava priroda - vene i smrzava se tijekom nadolazeće zime. Ovo razdoblje je prvi mjesec slavenskog kalendara. Sve žestoke moći proljeća odražavaju se u temperamentu osoba Jarilo. Djeca Jarila ostavljaju dojam da su vrlo jednostavna, ali u stvari iza vanjske ljuske leži nesalomljiv temperament i velika, žestoka sila koja može uništiti sve prepreke na svom putu. Ljudi rođeni pod pokroviteljstvom Jarila zauvijek su mladi, gledaju na svijet širom otvorenih očiju. Oni piju ovaj život u velikim gutljajima, ne želeći sebi uskratiti ništa, vole popiti čašu života do dna. Oni su rođeni junaci i ratnici. Predstavnici ovog znaka vole sve što je novo, u mnogim područjima, oni su pioniri ne bojeći se reskirati. Odlučni su boriti se i pobijediti sve izazove, cijeli život teže osvojiti i prevladati prepreke. Čovjek Jarilo obično je vođa. U timu se baš ponajbolje ne snalazi i samostalno preuzima sav posao. Stoga je dobar politički vođa, sposoban okupiti i organizirati veliki broj ljudi. Sklon je disciplini. Čovjek Jarilo veliki je radnik, on ima dovoljno snage za sve. Dobar je domaćin. Jarilo je temperamentan - s njim je bolje ne raspravljati! Ponekad tvrdoglav. Ali on voli ovaj svijet otvorenog uma. Ti ljudi iskreno vjeruju u dobrotu, a to uvjerenje pomaže im u izbjegavanju opasnosti i nevolje. U bijesu, oni su strašni jer je Jarilovo vrijeme - vrijeme prvih proljetnih oluja. Međutim, ti ljudi imaju veliko srce. Da bi se osjećao ugodno, samo treba puno: hrane, novca, ljubavi, djece, posla, zadovoljstva. Ne boji se bilo kakvog posla. On treba stalno uzbuđenje, stanje ljubavi, nadahnuće života. Kad je to ispunjeno - njegova obitelj je jaka. S Jarilom treba računati kao s divom na kojem počiva cijeli svijet. Jarilo nije samo božanstvo proljetnog sunca, već i ljubavi i strasti. Stoga se njegovim ljudima strastveni osjećaji bude na prvi pogled. To su vrlo romantični, ali u ljubavi i vrlo nestalni ljudi. Od proljeća boga sunca naslijedili su puno seksualne energije, što uzrokuje česte promjene partnera, ostavljajući iza sebe niz slomljenih srca. Lada (21.04.- 21.05.) U slavenskoj mitologiji Lada je božica proljeća, ljubavi i ljepote. Živi u drugom svijetu zvanom Irij do proljeća kada se budi noseći sa sobom proljeće. Prema drevnim slavenskim legendama, ona je zaštitnica žena, braka, ljubavi, djece, žetve i plodnosti. Lada se predstavlja kao devojka duge zlatne kose u koju je katkad upleten vijenac od žitnog klasja, što simbolozira njenu funkciju božanstva plodnosti. Ladina vladavina počinje već u proljeće i traje onoliko koliko traje i doba plodnosti. Osim što je povezana sa Suncem, Lada je vezana i za kišu kao i za toplu ljetnu noć, koja je idealno vrijeme za poštovanje jedne boginje ljubavi. Ladu ponekad nazivaju majkom svih mjeseci godišnjeg ciklusa. Ona nije samo božica ljeta, nego i božica ljubavi i utjehe za gotovo sve ljude na zemlji. Ona širi osjećaj topline i udobnosti. Uz pomoć božice ljubavi osoba rođena u ovom razdoblju ne treba se bojati samoće. Ljudi rođeni pod pokroviteljstvom Lade, stvaraju oko sebe topli i obiteljski ugođaj i šire atmosferu proslave i zabave. Djeca Lade su nemirna, tvrdoglava i pomalo inertna. Ćudljivi su, ponekad arogantni i samouvjereni. Zahvaljujući pokroviteljstvu Lade rođeni u ovom razdoblju su pravi znalci, estetičari - poznavatelji ljepote. Njihovu nježnu prirodu odlikuje ranjivost, suosjećanje, spremnost na pomoć u pravo vrijeme, sentimentalnost. Čovjek Lade živi u skladu s prirodom, dobro se osjeća uz miris cvijeća, vlažne zemlje i svježeg povrća. Razvijene je mašte i intuicije. Međutim, ti ljudi su vrlo praktični i dobri gospodari "zlatnih ruku". Lako je pretpostaviti da ljudi rođeni pod pokroviteljstvom Lade, imaju istu duhovnu strukturu kao i sama boginja. To su obiteljski ljudi. Njihova kuća je puna djece i njihovog smijeha. Njihova srca su otvorena drugim ljudima. No, nije lako osvojiti njihovu ljubav Ali onaj kome će Lada dati svoje srce bit će vrlo sretan. Ako Lada pristane na ljubavi i prijateljstvo, to je zauvijek. Ljelja (22.05.- 02.06.) Jednom, kada je mladi, čili bog gromova i munja Perun došao u susret sa Strijelkom, ugledavši u divnoj mladoj divki svu milinu i dobrotu, isprosio ju je od njenog oca diva Svitogora i zaručio se s njom. Strijelka mu postade ženom, i tako se iz divke preobrazila u božicu Peruniku, kojim imenom ju nazivao Perun. No imala je i druga imena, a u nas je nazvana Ljeljom. Perunika, kao boginja neba, dobra je boginja. Kao uzoritom su je smatrali jer je mirila zavađene bračne parove, branila čast i pravednost u braku, kažnjavala ljudske poroke i privodila svijet saznanju dobrote i međusobne snošljivosti. Pripadnici ovog znaka imaju odličan smisao za humor, dobre su duše i toploga srca. Izuzetno su okretni i inteligentni. Njihov um je fleksibilan, brz i blistav poput munje. Karakterizira ih nevjerojatno živa, okretna, hirovita i nepredvidljiva priroda, uz koju vam neće biti dosadno bez mogućnosti da se opustite. Nepredvidljivi su i nestabilni, ponekad razdražljivi. Osim toga, ljude rođene u ovo vrijeme, karakterizira hrabrost i spremnost da pomognu drugima. Ljudi koji su rođeni u znaku Ljelje, ne trebaju se bojati samoće. Božica Ljelja, prema drevnim legendama, uvijek pomaže u ljubavi. Ona nikada neće napustiti čovjeka, rođenog u svibnju, da se brine sam za sebe i, štoviše, neće ga nikada ostaviti. Kostroma (03.06.- 12.06.) Prema mitu, blizanci Kostroma i Kupalo razdvojeni po rođenju jedno od drugog, rasli su dok oboje nisu stasali za brak. Šetajući se jednog dana rijekom, Kostromi je pao vijenac s glave u vodu, a ovaj vijenac je igrom slučaja podigao njen davno izgubljeni brat Kupalo. Ne znajući da su u srodstvu, Kostroma i Kupalo su se vjenčali, budući da je običaj nalagao da onaj momak koji pokupi djevojčin vijenac postane njen muž. Saznavši, ipak, da su u srodstvu, Kostroma i Kupalo su se udavili, a bogovi su ih, iz sažaljenja, pretvorili u cvijeće. Kostromu su stari Slaveni štovali kao utjelovljenje proljeća i plodnosti. Djeca Kostrome talentirana su i rječita, kao da im sama priroda govori kroz usta. Književni su talenti koji, osjećajući vibracije svemira, vjeruju svojim dojmovima. Ona žive i uživaju u ovom životu, ovdje i sada. Ona znaju pravila igre života, imaju praktične misli, znatiželjna su, zainteresirana u svemu. Intelekt im je usmjeren pobjedi nad nepoznatim. Čovjek Kostroma ima puno prijatelja, obitelj stvara kasno, ali, u pravilu, ima mnogo potomaka. Uvijek nasmijani i veseli okupljaju društvo prijatelja i obožavatelja. Kostroma prolazi kroz život, smijući se, i ostavlja iza sebe bogatu duhovnu baštinu. Takvi ljudi se ne mogu zaboraviti! Dodola (13.06.- 21.06.) Dodola je staroslavenska božica kiše i supruga vrhovnoga boga Peruna (boga groma). Stari Slaveni su vjerovali da kada Dodola muze svoje nebeske krave, kiši na zemlji. Svako proljeće Dodola leti nad šumama i poljima i širi proljetno zelenilo, ukrašavajući stabla cvjetovima. Smatrana je zaštitnicom mladih djevojaka njihove zabave, pjesme, igre, proricanja, uvjerenja i njihovih tajni. Čovjek Dodola vječno je mlad u srcu. On nosi duh čarobne šume, pune svježine i hlada, sklada, zelene livade. U ovom svijetu Dodola i dolazi na odmor i kontemplaciju. Djeca Dodole naivna su, čak i djetinjasta, lijena, jer su uvjerena da se i tako rješava sve od sebe, pa zašto gubiti vrijeme? Život je za njih igra, zabava, ništa ozbiljno ili je to bajka, u kojoj ne postoji razlog za brigu. Oni ne vole ulagati napore kako bi postigli svoje ciljeve. Unatoč infantilnosti, ljudi rođeni u ovom razdoblju su vrlo sretni. Za njih, teku rijeke meda i mlijeka i trava cvjeta. Upravo stoga ih u mladosti treba naviknuti na disciplinu za koju trebaju iskusnog mentora, zaštitnika ili tek dobrog prijatelja. Vrijeme Dodole idealno je za rađanje zdrave djece. I djeca nose Dodolin najjači energetski naboj ljetnog solsticija. Oni imaju svoje vlastite ideje o ljubavi i vjernosti, tako da mogu razviti obiteljski život. Ali imati prijatelja Dodole je vrlo cool! Poslužit će vam u vašem životu kao maskota, dijeleći s vama svoju nevjerojatnu sreću. No, njihov pogled na ljubav i odanost može biti vrlo različit od konvencionalnog. Veles (22.06.- 05.07. i 08.- 22.07.) Veles (Volos, Voloh) u slavenskoj mitologiji bog je zemlje, voda i podzemlja. Perunov je glavni protivnik, a njihova je borba jedan od najvažnijih mitova u slavenskoj mitologiji. Njih su dvoje suprotni jedan drugom u gotovo svakom pogledu. Perun je nebeski bog groma i munje koji vlada živim svijetom iz svoje utvrde visoko iznad njega, koja se nalazi na najvišoj grani Stabla svijeta. Veles je bog povezan s vodom, zemljom i vlagom, kralj podzemlja, koji vlada carstvom mrtvih iz korijenja Stabla svijeta. Perun je davatelj kiše zemljoradnicima, bog rata i oružja, zazvan od strane ratnika, a Veles je bog stoke, zaštitnik stočara i ratara, povezan s magijom i trgovinom. Veles je i učitelj zakona, a smatra se i božanstvom koje pomaže ljudima u praktičnom životu. Znak Velesa je najtajanstveniji znak. Njegov osjećaj srodnosti s prirodom je snažan, a sklon je i okultnim znanostima. Čovjek Veles od djetinjstva je izvrstan psiholog, prepoznaje i psihologiju nesvjesnog, otkriva tajne motive drugih. Svoju djecu Veles nagrađuje mudrošću. Ljudi rođeni u ovom znaku, jaki su duhom i sposobni pomicati planine kako bi postigli svoj cilj. Za njih ne postoje prepreke. Velike vođe, ministri i generali često pripadaju ovom znaku. No, rizik za ovu vrstu ljudi je tendencija bijega od stvarnosti u dubine vlastite podsvijesti. Postoji, naravno, i tamna strana: djeca Velesa mogu pokazati svima kako ne treba živjeti. Skloni su alkoholizmu. Svoju, gotovo pokladnu, razuzdanost Veles koristi da sreću i nesreću, siromaštvo i bogatstvo, psovku i pohvalu prati bezbrižnim osmijehom skitnice koji nema što izgubiti. On se ne veže uz stvari pa šokira svoju okolinu, ukazujući na besmisao materijalnih vrijednosti. Prema njemu, novac je glupost, pa će potrošiti i posljednji novčić. Djeca Velesa vrlo su strastvena i vatrena, puna ljubavi. Njihova seksualnost je izrazito jaka. Čarima Velesa teško je odoljeti. Veles voli i razumije sve, ljubazan je i nikoga ne omalovažava te će uvijek naći izlaz iz teške situacije. U romantičnim odnosima djeca Velesa su sklona sanjarenju, romantična su i istovremeno senzualana i strastvena. Vole svoj dom i svoju djecu, ali i same sebe. Zanimljivo, vole se oblačiti u bijelo, a posebno su osjetljivi na izbor cipela. Kupalo (06.- 7.07.) U slavenskoj mitologiji, Kupalo je povezan sa slavljenjem ljetnog solsticija u noći između 21. i 22. lipnja. Praznik posvećen ovom svecu pratio je običaj ritualnog kupanja pa ga možemo smatrati i simbolom težnje ka duhovnoj i moralnoj čistoti. O pročišćenju govori i običaj skakanja kroz vatru kojim se završavalo njegovo slavljenje. Pročišćenje vatrom, vjerovalo se, tjera šumske duhove i vragove. Za naše pretke Kupalo je bio bog ljetnih cvjetova i plodova. On je božanstvo uroda, obilja i veselja. Cijelo ljeto, velikodušno sunce, pojava prvih plodova zemlje, početak žetve - sve je to carstvo Kupala. Nakon kristijanizacije Slavena ovaj je praznik zamijenjen praznikom sv. Ivana Krstitelja, odnosno ruskog Ivana Kupale koji je također pratio običaj ritualnog kupanja kao oblik duhovnog i tjelesnog pročišćenja. Tada je i datum njegovog slavljanja premješten na 6./7. srpnja. Na ovaj dan ljudi su podgrijavali vatru magije, brali cvijeće, plesali i pjevali. Prema narodnom vjerovanju to je znak oslobađanja i ponovnog rađanja. Čovjek Kupalo sretan je časteći i poštujući zakone prirode i svemira. Za čovjeka Kupala vatra je od osobite važnosti, najbolja vatra - vatra je obiteljskog ognjišta. Obitelj i potomstvo u životu je najvažnije Kupalu. Djeca Kupala su ljubazna i nježna. Vole sunce, udobnost i atmosferu obiteljske sreće. Kupalo je filozof, sklon introspekciji s bogatim unutarnjim svijetom. Ljudi Kupala teže jednostavnosti i prirodnosti, no iza njegove izvanjske jednostavnosti, nedokučiva je dubina. Kupalo želi uživati u svim zadovoljstvima života, a u isto vrijeme shvaća vrijednost tog života. On je sentimentalan, pun ljubavi, fasciniran misticizmom i često zastrašujućim pričama. U njemu žive vatre i vode, no on je i nadalje čvrsto na zemlji. Voda i vatra daju istinski magičnu moć Kupalu. Novac i bogatstvo mu nije cilj. Velikodušnost i plemenitost duše, naprotiv, ne samo da ga krasi, nego i život čini punim i lijepim. Djeca Kupala grade odnose s ljudima koje su spremni ugostiti i okružiti pažnjom i toplinom. Dajbog (23.07.- 23.08.) U slavenskoj mitologiji Dajbog (Dabog, Daždbog, Daba) je Svarogov sin. On je bog - sunce, gospodar zemlje, bog kiše. On je bog rata, plodan bog, bog koji daje bogatstvo, bog dragih metala i rudnika, bog - vratar podzemnog svijeta. U legendama često se pojavljuje u obliku hromog vuka (vukovi- inkarnacija duša). Pojavom kršćanstva pretvoren je u Sotonu. U nekim legendama Dajbog je gospodar zemlje, protivnik božji, "car na zemlji". Ova dva, gotovo suprotna obilježja zapravo odlično objedinjuju slavenski simbolizam solarnog božanstva: dobroćudna strana predstavlja Dajboga tijekom dana, kada nosi Sunce preko neba, a zastrašujući i neugledni Dajbog vodi Sunce kroz podzemlje tijekom noći. Predstavljan je kao čovjek zlatne kose koja leprša na vjetru, koji putuje nebom u kočiji, koja vuku četiri konja zlatnih krila i plamenom grivom. Također se vjerovalo da je Dajbog zaštitnik vjenčanja. Kraljevsku prirodu ovog boga i ljudi nasljeđuju. Mogu se prikazati na najvišoj razini u punom sjaju, pa su često u središtu pozornosti. Sanjaju i zahtijevaju sveopće priznanje i poštovanje, kako bi imali najbolje od svega. Tvorci su carstava i dinastija, nepobjedivi vladari u svim sferama života. Rođeni da budu glavni, prvi i kontroliraju druge u svim područjima života; često imaju visok društveni status. Izvrsni su profesionalci, vrsni menadžeri, pravnici i odvjetnici. Rođeni pod pokroviteljstvom Dajboga marljivi su, uporni u ostvarivanju ciljeva i nestrpljivi u svojim željama. Ali nerealizirane osobne ambicije mogu ih pretvoriti u tirane. Ljude Dajboga karakterizira ponos, poštenje i kombinacija uma i snage. Velikodušni su, odani i iskreni, spremni preuzeti brigu o svima. Sudbina im pruža puno mogućnosti, ali istinska sreća čeka samo one koji nesebično dijele svoje blagoslove s drugima. Njihova misija i sreća je braniti susjede, zaštititi slabe i boriti se za pravdu. Rado su viđeni u društvu prijatelja. Međutim, oni koji im se ne pridruže, koji im ne pružaju puno i bezuvjetno povjerenje ili su s njima u sukobu, naići će na snažno suprotstavljanje. Stoga, ne ulazite u sukob s njima, morate im vjerovati, i oni će vas podržati u bilo kojoj situaciji. Maja (24.08.- 08.09.) Maja je u slavenskoj mitologiji božica prirode, prirode koja daje život - sunce s kišom, božica ljubavi i plodnosti koja omogućava rast i razvoj biljaka i prolazi različite faze prirodnog ciklusa plodnosti. Pod imenom Zlate Maje krije se sama boginja majka koja stvara svijet po uzoru na ideje koje je zamislio tvorac svijeta Svarog. Na realnom (zemaljskom) planu Zlata Maja pojavljuje se kao Maja Zlatogorka. Odnos Maje Zlatogorke tj. Zlate Maje i Dajboga zapravo je odnos Zemlje i Sunca koji je oličen u prirodnim ciklusima plodnosti. Prema mitu, Zlata Maja umire i biva sahranjena u kamenom kovčegu što simbolizira polaganje sjemena biljke u zemlju. Morana tada vlada umjesto Maje sve dok, u proljeće, boginju zime ne zamjenjuje Živa, boginja života i uskrsla Zlata Maja. Živa je božica koja daje život. Njena kosa je plava, boje žitnog klasja. Prema mitu, njenu kosu spaljuje zli duh zbog čega joj Svetovid, njen pratilac, pravi kosu od čistog zlata. Na ovaj način, Živa predstavlja samu zemlju, koja u vrijeme plodnosti biva prekrivena zlatom jedrog žita, dok u neplodno doba godine ostaje bez svoje "zlatne kose". Oni koji su rođeni u ovom razdoblju, štiti božica Maja, a potom i Živa kao simbol prirode, božica vrtova i voća, zaštitnica plodne zemlje, kiše, lijepog vremena i sunčevih zraka. Čovjek Maje ljubitelj je svega čistog i prirodnog: svježeg kruha, zrelih jabuka, mirisa borove smole. Skroman je i zadovoljan malim. Ova je božica života uvijek podržavala i sudjelovala u ciklusu životnih sila, pa su i njezini pripadnici obdareni velikodušnim darovima. Kao i njihov pokrovitelj i ljudi koji su rođeni u to vrijeme uvijek su zaposleni, uglavnom za dobrobit drugih. Osjetljivi su na tuđe nevolje. Ne mogu stajati i gledati nesreću i nepravdu. Njezinoj djeci gotovo beskrajne nevolje nikada ne dosade - u stvari, to je smisao njihova života. S druge strane, oni teže raditi u ugodnoj atmosferi. Tolerantni su i strpljivi. Mirne Maje imaju dar izgladiti sukobe, zagrijati duše ljudi, pomiriti neprijatelja. Pod vodstvom Maje sve se rješava na zadovoljstvo svih i bez negodovanja. Uz takve prilagodljive ljude lako je raditi. No, djeca Maje gledaju u budućnost sa zabrinutošću, s tjeskobom. Stoga su ponekad vrlo oprezni i nepovjerljivi čak i konzervativni. Stoga Maje trebaju učiti optimizam. Njihove najbolje osobine su pravda i dobrota, želja za sklad, mir i spokoj. Rožanica (09.09.- 11.09.) Rožanica ("ona koja daje život") bila je žena Roda, vrhovnog božanstva zemljoradnje, plodnosti i svjetlosti. Stari Slaveni pripisali su im zajedničku misiju. Prema vjerovanju, Rod i Rožanica daju život svim stvarima na zemlji. Kod Slavena su postojale svečanosti koje su pratile rođenje i na koja su pozivani Rožanica i Rod. Rožanica je bila uz čovjeka pri rođenju i prilikom određivanja njegove sudbine (Suđenice). Ljudi koji su rođeni pod pokroviteljstvom Rožanice, karakterizira tiha, povučena i tajnovita priroda. Oni se odlikuju razvijenim osjećajem harmonije, i željom da sve treba očistiti ili pojednostaviti. Često su strastveni u radu tako da su spremni zaboraviti na sve ostalo. Predstavnici ovog znaka su vrijedni i marljivi kao pčele, ali oni radije rade sami, izvan kolektiva. Oni će uvijek održati dana obećanja. To su ljudi od riječi i djela. Gorljive su strasti, ali im nedostaje vjera u činjenicu da ljubav može prevladati sve prepreke. Mokoš (12.09.- 27.09.) Mokoš - mati vlažna zemlja, žensko božanstvo koje je oličenje majke prirode i njezine plodnosti. Kao mogući ostatak kulta božice majke, njegovanog u većine poljoprivrednih društva, možda je Mokoš i mnogo drevnija od muških slavenskih bogova. Ona sudjeluje u božanskom sukobu između Velesa i Peruna. Izvorno je Perunova supruga, ali bi šest mjeseci svake godine odlazila kao ljubavnica u kraljevstvo mrtvih njegovu neprijatelju Velesu, kako se tumačilo povlačenje zelenila i plodnosti. Bila je zaštitnicom žena, pogotovo onih u drugom stanju - štiti intimnost i rađanje. Drevni Slaveni su vjerovali da im u trenutku rođenja djeteta ova božica šalje svoju dušu. Od nje su potekle ženske djelatnosti kao što su predenje i vezenje. Stoga je ona i božica sudbine, vrti nit sudbine: nit života i konac smrti. Čovjek Mokoš vidi život kao prirodni proces prirode te sebe smatra samo dijelom tog procesa. On je fatalista. No, on treba zajedništvo s prirodom. Mokoš voli kišu, a u onom što drugi nazivaju "loše vrijeme", Mokoš uživa. Stoga je i najuspješnije vrijeme njegova djelovanja kišno. Čovjek Mokoš temeljito i pažljivo se odnosi prema radu u bilo kojem području, bez pitanja o njegovom značenju. On je discipliniran, miran i ponizan. Ljudi rođeni u tom razdoblju (osobito žene) mogu postići veliki uspjeh u bilo kojoj aktivnosti, ako nisu lijeni. Sve što mogu učiniti svojim rukama - učine, jer ruke su bolje od jezika. Predavanja i davanje savjeta - Mokošu je omiljena aktivnost. Ljudi Mokoš shvaćaju hijerarhiju svijeta i društva, poštuju snagu nadređenih i ne raspravljaju sa šefom. Prilično su dobri u komunikaciji s novim poznanicima i ne osjećaju se neugodno u nepoznatom društvu. On cijeni vrijednost svakog sata, pa shvaća da nije dobro samo "ubijati" vrijeme. Time može postati "radni stroj". Ali čovjek Mokoš, koji izgara na poslu u skladu sa strogim režimom rada i odmora, dijeli: rad je posao, a kuća je kuća. Obiteljski život Mokoša nije uvijek lagan, jer je mrzovoljnog karaktera i prilično prgav. U isto vrijeme obitelj je svetinja za nega, i sam ga neće uništiti. Svarožić (28.09.- 15.10.) Mada postoje sporenja o tome tko predstavlja ovo božanstvo, vladajuće je da je Svarožić u slavenskoj mitologiji mladi bog Sunca, ognja i zadružnoga ognjišta, bog svjetlosti, sunca i topline. Jedan je od sinova boga Svaroga, dijete neba i čuvar vatre svoga oca. On je bog dobročinitelj i zaštitnik života. Zrači svojom toplotom i svjetlošću, ali istovremeno ima i svoju razaračku snagu, te se slanjem suše i požara može pretvoriti u tvorca katastrofe, uništavatelja i ubojicu. Stoga je bio poštivan i kao bog rata, ali i borac protiv zlih sila, a vatra koja spaljuje i uništava, ujedno je i simbol pročišćenja i preporoda. Svi koji su bili dovoljno sretni biti rođeni u znaku Svarožića neće uzaludno proživjeti svoje živote. Prva polovica života vjerojatno će se sastojati od borbe, ali druga će im donijeti bogatstvo, čast i sveopće poštovanje. Uz visoku inteligenciju i promatranje, on je dobro upućen u život. Ljudi ovog znaka su racionalni i sve teže sistematizirati. No, za njih je najvažnije ne izgubiti svoje ideale i moralna načela. Prema njemu, umjetnost i obrt daju smisao ljudskom životu. Svarožića obilježava profinjen umjetnički ukus, sposobnost da vidi ljepotu svugdje i otkrije je drugima. No, ljudi rođeni pod pokroviteljstvom Svarožića jednako dobro izrađuju složene matematičke izračune. Svi obrti podliježu njemu - od kovača do slikara. On je predoređen unaprijediti znanost i kulturu. Čovjek Svarožić dobar je učitelj. On mladima prenosi svjetlo znanja, misli i savršenstvo stila. Neugasive su vatre njegovih misli, pa se mora štititi da ne izgori u toj božanskoj stvaralačkoj vatri. Svarožić je svjetlosni znak, pa čovjeku čiji je on pokrovitelj donosi svjetlost i toplinu. On vjeruje u savršeni brak uvjeren da negdje u svijetu luta njegova druga polovica. No, Svarožiću su nekompatibilne osobe rođene u znaku Mokoši i Dajboga pa im nije preporučljivo graditi međusobnu romantičnu vezu jer će to dovesti do potpunog nezadovoljstva oba partnera. Morana (16.10.- 01.11.) Morana je boginja zime i smrti koja se pojavljuje u raznim obličjima. Početno, ona je prekrasna Perunova kći Mara, u koju se zaljubljuje i ženi je njen oteti i neprepoznati brat Jarilo (Juraj). To je čin božanske svadbe koji je ujedno i vrhunac godišnje plodnosti. Potkraj ljeta on prevari svoju božansku ženu koja ga stoga ubija, pa tako Mara iz mlade božice vegetacije postaje hladna božica zime i smrti - Morana, koja na kraju godine i sama umire. Njenu transformaciju prati i mijenjanje lika lijepe djevojke crne kose i izuzetno bijele puti vučjih očnjaka i kandžama na rukama, u lik Babe Jage (Baba Zima), ružne stare vještice. Stari Slaveni su vjerovali da sve zimske nepogode, studen, snijeg, led i smrt dolaze od Morane, te su je prozvali božicom smrti ljudskog, životinjskog i biljnog svijeta. Također se u slavenskoj mitologiji spominje da je Morana uživala nanositi patnju ljudima i životinjama. Ona je okrutna i neumoljiva i ne prihvaća nikakvu žrtvu. Radost joj donosi samo smežurano cvijeće, trulo voće, otpalo lišće i izgorjeli životi. Ovaj znak karakterizira skrivena snaga, izdržljivost i samodisciplina. Ljudi Morane puni su latentne snage, a dobro zdravlje održavaju do duboke starosti. Njezina djeca puna su skrivenih tajanstvenih sila s gotovo čarobnim svojstvima. Uvijek su spremna analizirati život u potrazi za njegovim skrivenim resursima. Shvativši svoju unutarnju snagu i mogućnosti i način upravljanja njima, Morana dobija točno ono što je htjela. U teškim uvjetima života oni su u mogućnosti usredotočiti se i prikupiti svu snagu. Predstavnici ovog znaka ne bježe i ne boje se boriti. Štoviše, oni su uvijek odlučni pobijediti, ne bojeći se čak ni suočiti sa smrću. Licem u lice sa smrću, ljudi Morane pobjeđuju! Često Moranini ljudi osciliraju između dvije krajnosti: djeci Morane je svojstvena dobrota, nježnost, sanjarenje, diskrecija, elegancija, suptilna erotika nasuprot agresivnosti, ćudljivosti, neraspoloženju, tvrdoglavosti bijesu i ljubomori. Sukob ih nikada ne plaši. Bez suočavanja, bez konkurencije, ne čini im se zanimljiva ni ljubav ili prijateljstvo. I u ljubavi Morana razvija rivalstvo, a prijateljstvo uvijek s elementom natjecanja. Oni ne znaju za kompromis, a često mogu biti i osvetoljubivi. Odlikuju ih sposobnost da kontroliraju osjećaje ljudi. Njihova ljubav (ako postoji) često graniči s okrutnošću. Rijetko pokazuju svoje osjećaje. Znaju kako zavesti i osvojiti ljude - uhvatiti ih u svoje mreže i loše se igrati s onima uhvaćenim tim mrežama. Većina dama koje su rođene pod zaštitom Morane su zloglasne Femme Fatale. Međutim, većina snage i moći sinova ove božice je usmjeren na obranu, a manje na napad. Simargl (02.11.- 22.11.) Simargl je slavensko božanstvo ognja. Bio je vezan uz kućno ognjište, ali i uz svetu vatru koja se palila tijekom vjerskih obreda. Može se slobodno reći da je Simargl personifikacija vatre, koja je za Slavene predstavljala svetinju zbog čega su joj pripisali božanske karakteristike. Legenda kaže da je Simargl rođen iz plamena nastalog iskrenjem od udarca moćnog čarobnog malja boga Svaroga o kamen Alatir. Zlatogrivim konjem ponesen je na Zemlju, ostavljajući iza sebe gorući trag. Prema vjerovanju, svojim plamenim mačem Simargl je štitio ljude od zla, osobito kad na svijet siđe tama noći. Stojeći noću na straži, Simargl svojim ljubimcima šalje proročanske snove i otkrivenja koje će im pomoći da shvate smisao života i podižu intuiciju, što koristi u teškim svakodnevnim situacijama. Simarglom su preci bili skloni povezati i podrijetlo osjećaja između muškaraca i žena. Ljudi oba spola, po njima, nastala su iz dvije male šipke, između kojih je iznenada izbio požar. Onaj koji je rođen u ovom razdoblju je pravi ratnik, čovjek snažnoga duha. Karakterizira ga nastojanje postizanja zadanog cilja i potreba da se bori za pravdu, za pobjedu. Djeca Simargla sposobna su obaviti gotovo bilo koji posao koji im je povjeren. Svoj posao rade dobro i razborito. Oni nisu robovi osjećaja. Svojstvena im posebna mudrost i sposobnost koja im pomaže prodrijeti u suštinu stvari. Oni znaju kako vješto psihološki utjecati na ljude. No, često nastoje izbjeći odgovornost. Imaju rafinirani umjetnički ukus i sposobnost da svugdje vide ljepotu i otkriju je drugima. Činjenica da je Simargl zaštitnik doma i ognjišta i njegovoj djeci daje toplinu njihova srca. U pravilu, rođeni su u obitelji s mnogo djece. Oni istinski vole svoje izabrane i izabranike. Simargl ljubomorno čuva svoj obiteljski dom i život. Stvarno poštuje i slijedi tradiciju svoga roda uspostavljajući snažne veze s preminulim precima i koristeći iskustva prošlih generacija. Ne slučajno, početak studenog je posvećen uspomeni na pretke. Simarglova osoba ponekad ide u krajnost i može postati tiranin, vjerujući da je to sve za dobrobit obitelji. Zima (23.11.- 30.11.) Snježna kraljica - Ljepota Zima sa svojim pomagačima - snježnom olujom i vijavicom jaše na konju kroz planine i doline. Lijepog bijelog lica svojim ledenim dahom i poljupcima zamrzava sve, čak i krv u žilama. Ni zli duhovi i duhovi tame ne mogu se skriti od njega. Mada na početku hladna, ona ljudima nosi odmor, užitak, pjesmu, veselje i zabavu, a onda se do ožujka pretvara u opasnu i zlu, ružnu staricu. Zimski ljudi svijet doživljavaju crno i bijelo, bez polutonova, jer vjeruju da je temelj svijeta vječna borba suprotstavljenih snaga. Na svoju misiju - biti na strani dobra - ljudi Zime ne zaboravljaju, što im ne dopušta da se opuste. Oni žive u skladu s vlastitim zakonima. No to su visoko moralni ljudi čije su misli čiste i plemenite. Ako nešto nije regulirano društvenim normama, priklanjaju se vjerskom moralu. Poznati izraz "Svijet nije bez dobrih ljudi" odnosi se upravo na ljude ovog razdoblja. Zima je borac protiv zla u svijetu. Za čovjeka, zimska svjetlost je snaga, neshvatljiva čak i njemu samome, a to utječe na događaje iz njegovog života. Sve što se događa s njim nije slučajno. Čak i ako su naizgled emocionalno hladni, duboko u dnu duše svaki od njih je veliko vruće sunce koje unutarnjom toplinom grije svoga gospodara i njegove suradnike. Zbog svoje prirode oni lako stječu prijatelje. Zimski ljudi su optimistični glede budućnosti, oni su aktivni i samouvjereni. Djeca Zime dobrog su zdravlja. Često su uspješni sportaši i znatiželjni istraživači. Vrlo su zainteresirani za znanstvenu fantastiku, neobične prirodne pojave, paralelne svjetove, život zvijezda i planeta. Vole razmišljati o tajnama svemira, promatrajući zvjezdano nebo i pokušavajući pronaći odgovore na vječna pitanja. No, ništa ne uzimaju zdravo za gotovo, ničemu ne vjeruju bez jasnih dokaza. Zima je inteligentna, čita puno, pa ima reputaciju "hodajuće enciklopedije". Virgona (01.12.- 10.12.) Slavenska Virgona, sa zmijama umjesto kose, sestra je blizanka Gorgonske Meduze iz grčke mitologije. I Virgonu nazivaju gospodaricom smrti. Cijele godine ovo biće koje živi na otoku blizu Stabla svijeta, troši vrijeme u veselim igrama i zabavama. Međutim, kada je vrijeme za ljubav to prestaje biti zabavno i smiješno. Njezinom pozivu, koji je zapravo univerzalni jezik svih živih stvorenja, ne može odoliti ni jedna životinja, počevši od lava, pa ni čovjek. Poziv na ljubav je zapravo zov smrti. Svatko tko dođe na njezin poziv i najmanje jednom pogleda u njezine lijepe oči, zauvijek ostaje s njom. Kako možemo odgovoriti na poziv ljubavi a zanijekati smrt? Ljudi rođeni u razdoblju Virgone, neovisni su po prirodi, posjeduju bezgraničnu maštu, ali i iznimno nasilne fantazije. Ustrajnost, samostalnost i senzualnost karakterizira ove ljude. Ne vole naporan rad, žude za ugodnim životom, skloni su obmani i varanju. Često postaju kockari i špekulanti. Djeci Virgone svojstvena je ratobornost ali i ispraznost. Ratnički veličaju ljubav. Sebičnošću i nepopustljivošću žene se natječu s muškarcima. Omiljene su im osobe druge rase, religije ili društvenog kruga koje biraju za svoje partnere. Oni vole biti na vidiku pa često njihov obiteljski život postaje javno dobro. Kračun (11.12.- 23.12.) Prema nekim prikazima, Kračun je staroslavenski okrutni bog podzemlja, snježne oluje i smrti. On cijele godine živi u podzemlju čekajući zimski solsticij 21. prosinac. Po noći obilazi šume i sela sa svojim pomoćnicima - medvjedom i vukom. Nitko se ne može skriti od njegovih smrzavajućih ruku. 21. prosinac, dan početka zime obilježava najduža noć u godini. Vrlo tamna nerazumljiva snaga skraćuje svjetlo dana, a tu je Kračun. Stari Slaveni su vjerovali da ovaj impresivni i neumoljivi, okrutni bog zapovijeda u zimi i hladnom vremenu, te skraćuje dane. 22. prosinca bog starog sunca Hors umire, da bi uskrsnuo 23. kao novo sunce - Koleda. Otuda su stari Slaveni slavili Kračuna kao praznik. No, iza njega stoji Crnobog (Černobog, Čert), bog noći, kaosa i zla koji je u tom trenutku najmoćniji. Slaveni su vjerovali da od ovog boga potiče sve što je zlo, pa je Crnobog, od svih ostalih bogova, bio najmanje naklonjen čovjeku. Crnobog je tako postao i zimsko božanstvo i bog mraka, strašno biće koje svijet zavija u crno. Ljudi rođeni u prosincu, dobri su radnici, pogodni za naporan rad koji s lakoćom obavljaju. Oni ne mogu besposleno sjediti. To ih deprimira. No, Kračun se često mislima prenosi u prošlost i budućnost bježeći od stvarnosti u svijet fantastičnih snova. On voli putovanja, zanima ga kultura drugih zemalja (osobito vrućih, tropskih). Ima poteškoća u komunikaciji s ljudima, ali je zato uspješan sa životinjama. Čovjek Kračun je sposoban ukrotiti i najluđu zvijer! Proučavanje kolektivnog ljudskog iskustva omogućuje mu da vjeruje u sebe, da osjeća svoje sudjelovanje u globalnim procesima života. Djeca Kračuna su na "ti" s jezikom znakova, imaju lingvističke sposobnosti, često su poliglote i prevoditelji. Čovjek Kračun je naoko hladan, mrzovoljan, nedostupan, razdražljiv, ljut. Zapravo je Kračun podrugljiva ptica, parodičar, satiričar ugodan pripovjedač viceva. Tako krije duboku tugu. Ako se Kračun usudi skinuti svoju mračnu masku, postaje jasno da je ovaj skromni, sveznajući čovjek - pravo blago! Perun (24.12.- 20.01.) Perun, najstariji sin vrhovnog boga Svaroga, je u slavenskoj mitologiji, poput Thora kod Germana, Zeusa kod Grka i Jupitera kod Rimljana, bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova. Stari Slaveni su vjerovali da grmljavina nastaje kada siloviti Perun izleti iz svojih dvora u kočiji i vozi se nebom. Vjerovalo se da se pojavljuje u proljeće kako bi donio kišu, učinio zemlju plodnom, otjerao oblake i donio sunčevu svjetlost. On ispaljuje svoje munje na Velesa tj. šalje kišu na Zemlju te time donosi plodnost. Perunovo magično oružje su strijele (munje). On je bog gromovnik i zaštitnik pravde, vladar svijeta živih, neba i zemlje, često simboliziran orlom koji je sjedio na najvišoj grani Stabla svijeta i promatrao cijeli svijet. On je i ratničko božanstvo kojemu su prinošene biljne i životinjske žrtve i donošen ratni plijen. Čovjek Perun je vrh svemira. On zna kako se pokazati na najvišoj razini u punom sjaju. Često se nađe u središtu pozornosti, što izaziva poštovanje njegove osobe i izgleda. Perun rijetko inspirira ljubav, ali uvijek poštovanje. On voli biti protagonist i autor scenarija u isto vrijeme. Misli brzo i sposoban je donositi odluke bez odlaganja, pa su njegovi omiljeni poslovi politika i vojni poslovi. Ljudi rođeni u ovom vremenskom intervalu, uporni u ostvarivanju svojih ciljeva. Od njih možete dobiti izvrsne sportaše i menadžere koji, po definiciji, moraju biti cijelo vrijeme na visini svog poziva. Djeca Peruna svjesna svog uzvišenog poziva, moraju braniti pravdu, brinuti se za slabe, nikoga ne ostaviti bez svog pokroviteljstva. Velikodušna su i spremna da preuzmu brigu o svima, podrška su u svakoj situaciji, sve će razumjeti i oprostiti. Djeca Peruna znaju cijeniti ljepotu života u svim njegovim pojavnim oblicima. Predmet njihovog ponosa su i njihova djeca kojima pokušava pružiti udoban život i karijeru. No, Perun može proći svoj život i sam, on je samodostatan. Perunova djeca se ne razvode, zbog izbjegavanja skandala, ali se pretvaraju u agresivna stvorenja kada ne mogu naći osobu dostojnu korištenja njegovih sposbnosti. Pozitivne karakteristike Peruna su: hrabri ratnik, branitelj, a negativne: neotesanac, mangup, playboy. Stribog (21.01.- 20.02.) Stribog (Stribor) je u slavenskoj mitologiji bog vjetra nastao od Svarogovog daha. Svaki vjetar Stribogov je unuk. Slaveni su se obraćali vjetru sa štovanjem, ali i strahom. Ponekad se bacalo u njega kašu kao dar vjetru da prestane puhati, a nekad ga se pozivalo na blagdansku večeru. U svom zemaljskom obličju, bog vjetra je izgledao poput starca sa sijedom kosom, koji može živjeti na različitim mjestima - na otoku, u moru ili uopće na rubu svijeta. Uz to je vezano i štovanje ribara i moreplovaca usmjereno udobrovoljavanju ovog božanstva ne bi li zaustavio loše vrijeme i oluje. Bog vjetra, daje fleksibilnost uma i intelekta. Čovjek, rođen pod pokroviteljstvom Striboga, religiozan i mistične orijentacije uma raspolaže sposobnošću uspješnog proučavanje drevnih učenja. Njegova duša - izvor je novih ideja i dobrih početaka. Stribog je odani prijatelj, kao i osjetljiv i odgovoran partner za brak. On mudro i oprezno štiti ljude. Čovjek Stribog obično teško izražava svoje osjećaje. No, jednostranost pogleda na stvarnost, impulzivnost i vrlo vruć temperament djeci Striboga lako pribavljaju neprijatelje. Oni koji su došli na svijet u ovom razdoblju, imaju još jednog zaštitnika - boga zvanog Krišnji. Ljudi su izgubili vatru kao dar bogova i umiru smrzavajući se. To je djelo okrutnog Crnoboga. Bog Krišnji leti s neba na Bjelogrivom konju i predajući ljudima vatru spašava ih od smrti. U slavenskoj mitologiji Krišnji je personifikacija snage uma, misli i znanja. Zahvaljujući ovom zaštitniku rođeni u ovom razdoblju imaju visoku razinu inteligencije, što im pruža zaštitu od raznih problema i uspješno rješavanje najtežih situacija. Poput svog zaštitnika, čovjek Krišnji generira nove ideje, može zapaliti vatru znanja. U svom najboljem obliku, predstavnici ovog znaka su pravi domoljubi, spremni u svakom trenutku braniti svoj zavičaj. Oni su vrlo osjetljivi na dom i obitelj. Rod (21.02.- 20.03.) Rod je prema jednom shvaćanju bog stvoritelj svemira (stariji od Svaroga), temeljno načelo svih stvari, bog koji je stvorio svijet i život: stvorio je čovjeka, osnovao obitelj i udružio naciju. On je personifikacija jedinstva svih živih bića u našem svijetu. To je bog rodnosti, plodnosti i svjetlosti, vrhovno božanstvo zemljoradnje. Usko je povezan sa obožavanjem predaka. Na određeni način, Rod je temeljni princip univerzuma. Njegova žena je Rožanica ("ona koja daje život"). Kod Slavena su postojale svečanosti koje su pratile rođenje i na kojima su pozivani Rožanica i Rod koji su uz čovjeka pri rođenju i prilikom određivanja njegove sudbine. Svojim štićenicima Rod pruža znanje ljudske psihologije što ih čini mudracima. Nesvjesno i tajne pobude ljudskih postupaka oni čitaju kao otvorenu knjigu. No, čovjek Rod je tajanstveni čovjek za druge i ne previše jasan za sebe. Čak i ako u potpunosti ne razumije svoje osjećaje, ljubav može zapaliti njegovu krv. Oni su strastveni ljubavnici, a ponekad se čini da od poplave osjećaja njihova krv samo uzavre, što je uzrokom njegovih nepromišljenih akcija. No, "Ako želiš promijeniti nešto - promijeni sebe", načelo je koje oni znaju primijeniti u praksi kao nitko drugi. Ipak, onaj koji je rođen u ovom razdoblju, može biti žrtva drugima i sebi. U ljubavi više vole da ih drugi bira za partnera, nego da taj izbor moraju učiniti sami. Rod je simbol jedinstva obitelji, pa osoba rođena u njegovom znaku osjeća njegov angažman u svim obiteljskim stvarima: osnivanja obitelji, njezinog štićenja od bilo kakvih nedaća i rijetkog razvođenja. To su ljudi bogatog unutarnjeg života. Spremni su opraštati. Djeca Roda osjećaju vezu sa svim ljudima što ih angažira u svim događanjima koja ih okružuju. Mudri Rod svoje štićenike može uputiti na pravi put kao nitko drugi. On razumije sve i voli sve, nikoga ne podcjenjuje, i po cijenu uranjanja u tamu pakla, on izgubljenim dušama pokazuje put do svjetla istine. prodaja stanova pik smrtovnice avaz blumen horoskop kalkulator online knjige cvijece |